"Konkretni propusti o pripremama za pobunu koja bi trebala početi između 22. i 25. lipnja procurili su iz Prigožinovog tabora", rekao je General Viktor Zolotov, zapovjednik Nacionalne garde Rusije, domaće vojne snage koja izravno odgovara predsjedniku Vladimiru Putinu, jučer ruskim državnim medijima.
Preuranjeni početak pobune bio je jedan od faktora koji bi mogli objasniti njen konačni neuspjeh nakon 36 sati, kada je Jevgenij Prigožin odustao od oružanog marša na Moskvu koji je na početku naišao na malo otpora, ističe Wall Street Journal koji je razgovarao i s izvorima iz zapadnih obavještajnih zajednica.
Što je Prigožin planirao?
Prigožin je prvotno namjeravao zarobiti ministra obrane Sergeja Šojgua i generala Valerija Gerasimova, načelnika Glavnog stožera Rusije, tijekom posjeta južnoj ruskoj regiji koja graniči s Ukrajinom, koju su planirala njih dvojica. No Federalna služba sigurnosti (FSB) saznala je za plan dva dana prije nego što je trebao biti izveden, rekli su zapadni dužnosnici za WSJ.
Zapadne obavještajne agencije također su ranije saznale o planovima Prigožina, Putinovog bivšeg povjerenika, analizirajući elektronske komunikacije i satelitske snimke, prema osobi upoznatoj s nalazima. Zapadni dužnosnici rekli su da vjeruju da je izvorna zavjera imala dobre šanse za uspjeh, ali je propala nakon što je zavjera procurila, prisiljavajući Prigožina da improvizira alternativni plan.
Koliko Putin uopće drži konce u rukama?
Ipak, obavještajni podaci nameću pitanja o opsegu Putinove vlasti nakon što Moskva nije uspjela spriječiti marš Wagnerovih snaga gotovo sve do Moskve unatoč znanju Kremlja o zavjeri, rekli su WSJ-u izvori upoznati sa situacijom.
Prema američkim obavještajnim izvorima koji su razgovarali s WSJ-om, Prigožinova zavjera oslanjala se na njegovo uvjerenje da će se dio ruskih oružanih snaga pridružiti pobuni i okrenuti se protiv svojih zapovjednika. Pripreme su uključivale gomilanje velike količine streljiva, goriva i teškog oružja, uključujući tenkove, oklopna vozila i sofisticirane mobilne sustave protuzračne obrane danima prije napada, tvrde zapadni obavještajci.
POGLEDAJTE VIDEO: Putin se konačno obratio javnosti. Život u glavnom ruskom gradu vraća se u normalu
Curenje plana natjeralo ga da krene ranije
Saznavši za curenje informacija, Prigožin je bio prisiljen djelovati ranije nego što je planirao u petak i uspio je zarobiti južni ruski grad Rostov, ključnu zapovjednu točku za invaziju na Ukrajinu. Lakoća kojom su Wagnerove trupe preuzele grad od milijun stanovnika u kojem se nalazi velika ruska vojna baza sugerira da su neki ruski zapovjednici regularnih snaga mogli biti dio zavjere, navode izvori iz zapadne obavještajne službe.
Zapadni dužnosnici rekli su da vjeruju da je Prigožin objavio svoje namjere visokim vojnim časnicima, moguće uključujući generala Sergeja Surovikina, visokopozicioniranog u ruskoj vojsci. Nije se moglo utvrditi je li Surovikin prenio ove informacije FSB-u te se ne zna kako je FSB saznao za Prigožinove planove.
Surovikin je bio prvi visoki zapovjednik koji je u petak osudio pobunu i pozvao Prigožina da zaustavi svoje ljude. Snage pod Surovikinovim zapovjedništvom izvele su zračne udare na Wagnerovu kolonu, jedini takav napad regularnih snaga protiv pobunjenika.
Wagnerovci ušli bez ispaljenog metka
Videozapisi koje su na internetu objavili lokalni reporteri i slučajni prolaznici pokazali su kako Wagnerova vozila zaobilaze barikade od autobusa i u ranim satima subotnjeg jutra ulaze u Rostov. Prigožin se pojavio na snimkama dok je ulazio u sjedište Ruske južne vojne oblasti, grdeći ruske zamjenike ministra obrane, Junusa-Beka Jevkurova i zamjenika šefa ruske vojne obavještajne službe, general-potpukovnika Vladimira Aleksejeva.
Nakon što je bez otpora preuzeo zapovjedni centar u Rostovu, Prigožin je podijelio svoje snage i naredio postrojbi od par tisuća ljudi da krenu prema Moskvi dok je iz bunkera u Rostovu zapovijedao pobunom, nadajući se da će se redovne snage pridružiti njegovom pokušaju svrgavanja vojnog rukovodstva.
Lukašenko pozvao Wagner kao štit od Rusije?
Prema zapadnoj obavještajnoj analizi, zaplet bi vjerojatno završio oružanim sukobom u Moskvi da predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko nije ponudio posredovanje.
Lukašenko je predložio da Wagner smjesti u svoju zemlju, djelomično kako bi pojačao vlastitu sigurnost protiv moguće ruske invazije, tvrde zapadni obavještajci. Putin već dugo želi pripojiti Bjelorusiju Ruskoj Federaciji.
Stalno stacioniranje Wagnerovih trupa dogovoreno kao dio sporazuma za smirivanje krize trebalo bi poslužiti kao Lukašenkovo osobno sigurnosno jamstvo, vjeruju zapadni obavještajci. Wagnerove trupe naišle su na slab otpor na putu do Moskve. Nema dokaza da su im se pridružile bilo kakve postrojbe regularne ruske vojske.
