Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zadobio je povjerenje zapadnih vlada jer dobiveno oružje nije koristio za napade na ruski teritorij, nego je kao prioritet postavio gađanje ruskih snaga unutar ukrajinskih granica. Međutim iza zatvorenih vrata predlagao j da se krene u hrabrijem smjeru - među ostalim i okupaciju ruskih sela kako bi Ukrajina dobila određenu polugu u pregovorima s Moskvom, , bombardiranje naftovoda koji prenosi rusku naftu u Mađarsku, koja je članica NATO-a te nabavljanje projektila dugih dometa za gađanje ciljeva unutar ruskih granica, piše Washington post pozivajući se na povjerljive dokumente američkih obavještajaca.
Ponekad obuzdava suradnike, ponekad je on taj koji je za akciju
Washington Post tvrdi da novi dokumenti, koji su dio većeg curenja podataka s platforme preko koje obavještajne službe i dužnosnici komuniciraju, otkrivaju vođu s agresivnim instinktima, što je u oštrom kontrastu s njegovom javnom slikom smirenog državnika koji podnosi brutalni napad Rusije. Uvidi su prikupljeni putem presretnute digitalne komunikacije ujedno pružaju rijedak uvid u razmišljanja Zelenskog usred ruskih napada na infrastrukturu i ratnih zločina. Pentagon nije potvrdio ali niti osporio autentičnost materijala. Dokumenti otkrivaju da Zelenski u nekim slučajevima obuzdava ambicije svojih podređenih, dok je nekada on taj koji predlaže riskantne vojne akcije.
Na sastanku održanom krajem siječnja Zelenski je predložio Ukrajini da "provede udare u Rusiji" dok premješta ukrajinske kopnene snage na neprijateljski teritorij da "zauzmu neodređene ruske pogranične gradove", prema jednom dokumentu označenom kao "strogo povjerljivo".
Amerikanci vjeruju da je cilj takvog plana bio "dati Kijevu utjecaj u pregovorima s Moskvom". Na odvojenom sastanku krajem veljače s generalom Valerijem Zalužnim, vrhovnim ukrajinskim vojnim zapovjednikom, Zelenski je "izrazio zabrinutost" jer "Ukrajina nema projektile dugog dometa sposobne dosegnuti ruske snage raspoređene u Rusiji niti bilo što čime bi ih napala".
Napad na naftovod samo hiperbolična besmislena prijetnja?
Zelenski je zatim predložio da Ukrajina napadne neodređene lokacije u Rostovu, regiji u zapadnoj Rusiji, koristeći dronove umjesto projektila dugog dometa. Na sastanku sredinom veljače sa zamjenicom premijera Julijom Sviridenko, Zelenski je predložio da "dignu u zrak" sovjetski naftovod Družba koji opskrbljuje Mađarsku naftom.
"Zelenski je istaknuo da bi... Ukrajina jednostavno trebala dići u zrak naftovod i uništiti industriju mađarskog (premijera) Viktora Orbana, koja se uvelike temelji na ruskoj nafti", stoji u dokumentu. Dužnosnici obavještajnih službi priznaju da je Zelenski "izražavao bijes prema Mađarskoj i stoga bi mogao upućivati hiperbolične, besmislene prijetnje".
Iako je Mađarska nominalno dio zapadnog saveza, Orban se općenito smatra europskim čelnikom koji ima najbolje odnose s Kremljom. Na pitanje je li predložio okupaciju dijelova Rusije, Zelenski je tijekom intervjua u Kijevu odbacio tvrdnje američkih obavještajaca kao "fantazije", ali je branio svoje pravo da koristi nekonvencionalne taktike u obrani svoje zemlje.
'Ukrajina se ima svako pravo zaštiti'
"Ukrajina ima svako pravo zaštititi se i mi to činimo. Ukrajina nije nikoga okupirala, nego obrnuto. Kada je toliko ljudi umrlo i kad su masovne grobnice i naši ljudi mučeni, siguran sam da se moramo poslužiti bilo kakvim taktikama", rekao je Zelenski.
Korištenje projektila dugog dometa za gađanje unutar Rusije posebno je osjetljiva tema za Bijelu kuću, koja je dugo bila zabrinuta da bi sukob u Ukrajini mogao eskalirati i dovesti do katastrofalnog sukoba između Sjedinjenih Država i Rusije.
Iako je Washington Zelenskom dao napredno oružje vrijedno milijarde dolara, predsjednik Biden je uporno odbijao zahtjev ukrajinskog čelnika za ATACMS-ima dugog dometa, koji su sposobni za pogađanje ciljeva udaljenih do 450 kilometara. Biden je inzistirao na tvrdnji da Sjedinjene Države "ne potiču niti omogućuju Ukrajini da napada izvan svojih granica".
Na pitanje o obavještajnim podacima koji pokazuju da je razmatrao korištenje projektila dugog dometa za napad na Rusiju, Zelenski je rekao da to nije nešto što Ukrajina razmatra. "Nitko u našoj zemlji nije izdao zapovijed za ofenzivu ili udare na ruski teritorij", naglasio je.
Zapad pažljivo prati za što se koristi oružje koje šalju
Nije poznato jesu li Sjedinjene Države sa savezničkim državama podijelile izvještaje o ovakvom ponašanju Zelenskog, ali ukrajinski predsjednik i dalje uživa snažnu potporu zapadnih vlada, koje mu isporučuju sve sofisticiranije oružje. Velika Britanija je tako postala prva zapadna zemlja koja je Ukrajini isporučila rakete dugog dometa Storm Shadow.
Britanski ministar obrane Ben Wallace rekao je u petak kako će raketa dati Ukrajini "najbolju priliku" da se obrani i da će se koristiti samo "unutar ukrajinskog teritorija". Glasnogovornik britanskog veleposlanstva u Washingtonu odbio je komentirati bi li izjave Zelenskog koje su procurile mogle natjerati London da obustavi svoju odluku.
Bidenova administracija kaže da presretnuti komentari Zelenskog nisu razlog za uskraćivanje ATACMS-a. "Ukrajina se opetovano obvezala da će koristiti oružje koje je SAD osigurao odgovorno i strateški kada je to bilo potrebno za suprotstavljanje ruskoj agresiji, i uvjereni smo da će to i dalje biti slučaj", rekao je američki obrambeni dužnosnik koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.
Suzdržava se zbog Bijele kuće?
Zelenski je obećao da Ukrajina nikada neće koristiti američko oružje za napade unutar Rusije, obećanje za koje Bijela kuća kaže da je ispunio. "Predsjednik Zelenski održao je obećanja koja je dao predsjedniku Bidenu i ne vjerujemo da će se to promijeniti", rekao je visoki dužnosnik administracije.
Američki general Mark A. Milley je za Defense One u ožujku objasnio da je jedan od razloga zašto se ne isporučuju projektili dugog dometa "relativno malo ATACMS-a" koje Sjedinjene Države imaju za vlastite obrambene potrebe. Međutim, Zelenski je uvjeren da Sjedinjene Države ne šalju oružje jer ne vjeruju Kijevu.
"Mislim da se boje da bismo ih mogli upotrijebiti na teritoriju Rusije. Ali uvijek bih rekao našim partnerima... 'Imamo prioritetni cilj za koji trošimo pakete streljiva koje dobijemo, a trošimo ga na deokupaciju čisto ukrajinskih teritorija'", kazao je ukrajinski čelnik.
Iako nema naznaka da je Ukrajina koristila zapadne projektile za napad na ruski teritorij, isto se ne može reći za korištenje naoružanih bespilotnih letjelica. Eksplozije uzrokovane bespilotnim letjelicama postale su redovita pojava u Rusiji, uključujući i Rostov, gdje se dron ovog mjeseca srušio na rafineriju nafte.
Niz napada dronovima o kojima šute
Ukrajinski dužnosnici često su stidljivi u pogledu incidenata, nagovještavajući da su odgovorni bez izravnog preuzimanja zasluga. Tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Oleksij Danilov je rekao kako su dva napada bespilotnim letjelicama u prosincu na rusku zračnu bazu Engels u Saratovu, oko 600 kilometara od ukrajinske granice, pokazala da su sposobni pogoditi mete na izrazito velikim udaljenostima.
Rusija je ovog mjeseca optužila Ukrajinu da je organizirala napad dronom s namjerom da ubije predsjednika Vladimira Putina u Kremlju. Videozapisi koji kruže društvenim mrežama pokazuju dva drona kako jure prema Kremlju oko 2:30 ujutro po lokalnom vremenu. Ukrajinski dužnosnici, uključujući Zelenskog, odlučno su demantirali optužbe.
Ne pokazuju svi povjerljivi dokumenti da Zelenski podupire poduzimanje agresivnijih akcija. Jedan dokument opisuje plan koji je prošle godine razvila ukrajinska vojna obavještajna agencija za izvođenje tajnih napada na ruske snage u Siriji koristeći tajnu kurdsku pomoć.
Detaljna zavjera otvorila bi novo bojište tisućama milja od Ukrajine, ali u prosincu je Zelenski naredio svojim suradnicima da "prestanu planirati operacije protiv ruskih snaga u Siriji". U dokumentu se ne navodi zašto je plan prekinut. Zelenski je u nedavnom intervjuu rekao da zadržava pravo da istraži niz vojnih opcija. "Imam mnogo generala s kojima radim... Rat je oko okupacije Ukrajine. Ukrajina mora pobijediti", zaključio je Zelenski.
