Prvi i jedini Hrvat u njemačkom parlamentu Bundestagu, inače zastupnik SDP-a, Josip Juratović, objavio je tekst na njemačkom portalu IP (Međunarodna politika i društvo).
U njemu se krije kritika na činjenicu da se u Hrvatskoj Slobodana Praljka slavi kao heroja. Juratović je stava da je to 'otrov za mirnovne procese na Zapadnom Balkanu'.
"U Zagrebu su bile zapaljene svijeće, ne zato što je Advent, nego u sjećanje na jednog osuđenog ratnog zločinca. Praljak je svojim samoubojstvom dobio svjetsku pozornost i time oduzeo prostor žrtvama zločina za koje je osuđen", piše Juratović, dodajući kako se o presudi u Hrvatskoj 'diskutira s visokim emocijama i kontroverzno' te kao negativan primjer navodi reakciju premijera Andreja Plenkovića.
59-godišnji Juratović je inače rođen u Koprivnici, od 1974. živi u Njemačkoj. Za portal ističe da je "posebno perfidno i nespojivo s jednom demokratskom i pravnom državom što su konzervativci pokrenuli manipulativnu debatu kako je hrvatski narod kolektivno kriv za politiku Franje Tuđmana prema Bosni i Hercegovini". U tom kontekstu Juratović kritizira i predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović koja je naglašavala da haškom presudom nije osuđen cijeli hrvatski narod, iako toga u samoj presudi uopće nema. Nacionalisti su presudu iskoristili da guranjem ideje kolektivne krivice u prvi plan hrvatski narod predstave kao mučenike, s ciljem da u narodu stvore negativno raspoloženje prema međunarodnim institucijama.
Juratović ističe da je pozitivan aspekt haške presude hercegovačkoj šestorci to što se u javnosti počelo govoriti o zločinima koje su u ratu u BiH počinili Hrvati i Bošnjaci, s obzirom na to da se dosad najviše pisalo o zločinima koje su počinili Srbi, koji i jesu počinili najviše zločina. "
Zabrinjavajućim smatra i što dio hrvatske javnosti, kao i neki crkveni predstavnici, sve one koji se ne slažu s njima prozivaju kao izdajnike, dok zločince slave kao heroje, a žrtve vlastitog naroda koriste u marketinške svrhe. U Hrvatskoj se događa 'opravdavanje, umanjivanje i marginalizacija počinjenih zločina' te se nekritički slavi 'obrambeni rat koji se naziva Domovinski'. Prevladava perspektiva pozicije žrtve, piše Juratović, te se forsira narativ po kojem je Hrvatska u BiH samo branila Hrvate.
(Foto: www.josip-juratovic.de)
"Svi zločini onih koji su bili uključeni u ratove moraju biti osuđeni", naglašava Juratović i poziva da se 'priznaju i zločini koje su počinili pripadnici vlastitog naroda'.
"Dosadašnje poricanje krivnje ostavlja negativne posljedice na cijelu regiju, a nacionalistički smjer iz kojeg proizilazi i loša gospodarska situacija razlozi su zašto mnogi ljudi odlaze živjeti u inozemstvo. Građane kojima je politika oduzela pravo na mišljenje sve teže je oduševiti napuhanim nacionalističkim parolama", dodaje.
Negativno se ocjenjuje i nacionalistička politika po kojoj bi se u BiH trebao uspostaviti treći entitet, što bi dovelo do novih nemira u ionako nestabilnoj državi. Juratović upozorava i da se EU nedovoljno angažira u BiH, te time otvara sve veći prostor utjecajima SAD-a, Rusije i Turske na Balkanu.
"Zapadni Balkan postao je zona međunarodnog eksperimentiranja. Odnos prema regiji je lakmus test za EU. Vrijeme je da se Europa kao mirovni projekt iskaže ozbiljno i na Balkanu", zaključuje svoj tekst ovaj njemački političar hrvatskog porijekla.
