Ali sve to ovisi o elektorskom zboru i općenito neobičnom izbornom sustavu u SAD-u, piše The Independent.
KAKO JE TRUMP POBIJEDIO ZBOG FACEBOOKA: Pogledajte koju je nevjerojatnu mogućnost iskoristio!
Trump je dobio izbore tako što je dobio više glasova od Hillary Clinton u elektorskom zboru. Ali, strogo zakonski gledano, ono što je stvarno bitno nisu izbori koji su se upravo dogodili, već oni na kojima članovi elektorskog zbora predstavljaju svoje glasače i izabiru svog kandidata.
To bi se trebalo dogoditi 12. prosinca, na sastancima u svakoj pojedinoj državi, gdje će svi republikanski i demokratski predstavnici dati svoj glas onako kako je u svakoj državi glasano. I to će se gotovo sigurno rasplesti tako da će većina elektora dati svoje glasove Donaldu Trumpu i tako ga izabrati za predsjednika SAD-a.
Ako se elektori predomisle...
Ali, teoretski, to i ne mora biti tako. Članovi elektorskog zbora bi se mogli i predomisliti te na taj način postati tzv. 'nevjerni elektori', pa dati svoj glas Hillary Clinton ili - nikome.
Fenomen nevjernih elektora pruža nekima tanku nadu da Trump na kraju ipak neće biti predsjednik SAD-a.
No, osim ako se nešto senzacionalno ne dogodi, praktički je nemoguće uvjeriti elektore da se predomisle i daju svoj glas Hillary Clinton, a i bilo bi potrebno da velik broj elektora promijeni svoj glas kako bi se promijenio i krajnji rezultat.
Republikanska stranka je u procesu ujedinjenja iza Trumpa, izjavio je Jacob Parakilas, zamjenik voditelja programa za SAD i Amerike u think-tanku za međunarodne odnose Chatham House, i samim time bi se elektori suprotstavili i vlastitoj stranci ako ne bi glasali za Trumpa.
Elektori se većim dijelom biraju upravo zbog svoje vjernosti stranci, što znači da je malo vjerojatno kako će ići suprotno od partijske linije. Moguće je da će neki od njih njih zadržati 'nikada Trump' uvjerenje kojeg se drže neki članovi Republikanske stranke, ali i u tom slučaju je sigurno da neće glasati ni za koga.
Nešto je veća, iako i dalje teoretska mogućnost, da se nešto jako loše dogodi u vezi Trumpa, što bi uvjerilo elektore da izaberu drugog kandidata. Recimo ako se pojavi još neki veliki skandal ili ako se pokaže da Trump ima problema u obavljanju svoga posla već i kao izabrani predsjednik.
Tko onda, i koga, bira
Ako ne bi bilo pobjednika u elektorskom zboru izbori bi se prebacili na Predstavnički dom američkog Kongresa, čiji bi članovi onda mogli birati samo među kandidatima koji su dobili neke od glasova elektora, dakle samo između Trumpa i Clinton.
No, oni bi mogli i odbiti glasovati te umjesto toga prebaciti odluku na Senat, koji bi mogao izabrati i potpuno drugu osobu, a koja bi vjerojatno bila Mike Pence, Trumpov potpredsjednik.
U zadnje vrijeme uopće nije bilo nevjernih elektora. Posljednji se slučaj dogodio 2004. kada je anonimni elektor iz Minnesote umjesto za Johna Kerrya glasao za njegovog potpredsjednika, Johna Edwardsa. No, smatra se da je to bio rezultat pogreške.
Ali u daljoj prošlosti bilo je elektora koji su odlučili ne podržati svoga kandidata jer se nisu slagali s njim. A čak i tijekom ovih izbora nekoliko je elektora nagovijestilo kako bi mogli uskratiti svoj glas Hillary Clinton jer ju ne vole.
U mnogim je saveznim državama potpuno zakonito da se elektori predomisle. U petnaestak država ne postoji nikakva sankcija ako postanu samostalni.
Ali ipak je skoro nemoguće da se dogodi nešto što bi zaustavilo ili pokolebalo Trumpove elektore, što znači da će on ipak postati 45. predsjednik SAD-a.
