Nakon njega potop? Donald Trump je povukao američke trupe iz sjeverne Sirije i time otvorio put vojnoj ofenzivi Turske u toj regiji. Ova odluka je naišla na kritike na međunarodnoj razini. Naime, kritičari smatraju da Trump nije zainteresiran za stratešku vanjsku politiku. Ali, to nije točno, smatra njemački politolog Josef Braml. Jer, upravo iza povlačenja trupa bi se mogli kriti geostrateški interesi, piše Deutsche Welle.
"To da se sada Trump navodno povlači kao puž u kućicu je pogrešna interpretacija", kaže Josef Braml za DW, voditelj Američkog programa u njemačkom Društvu za vanjsku politiku i autor bloga "Der USA-Experte" (Stručnjak za SAD). Po njegovom mišljenju Sjedinjenim Američkim Državama nije do povlačenja s Bliskog istoka. Umjesto toga one su se povlačenjem kopnenih trupa pobrinule za to da se minimiraju mogući protunapadi; a oni bi mogli doći od Irana.
Trumpova nepredvidivost otežava prognoze
Braml promatra sirijsku politiku SAD-a prije svega s pogledom na Iran. Jer, u konfliktu s Islamskom Republikom SAD još nije rekao posljednju riječ.
"Ja polazim od toga da SAD preventivnim napadima želi spriječiti Iran da se naoruža nuklearnim oružjem", kaže Josef Braml.
Ako SAD krene sa zračnim napadima, Braml smatra da se mora računati s protunapadima. Iran bi tako mogao kao cilj uzeti primjerice američke trupe koje su stacionirane u obližnjoj Siriji.
"Ako SAD ima manje vojnika u toj regiji, onda bi, u slučaju iranskog protuudara imao manje mogućih žrtava."
Ono što otežava ionako kompleksne prognoze u vezi s bliskoistočnom strategijom Sjedinjenih Država jest nepredvidivost američkog predsjednika Donalda Trumpa, kaže politolog Christian Hacke. "Ono što on govori uopće se ne poklapa s onim što radi", rekao je Hacke u jednom razgovoru za DW nakon napada na saudijska naftna postrojenja.
Na kraju to znači: SAD protiv Kine
Nakon povlačenja američkih trupa iz sjeverne Sirije Turska je otpočela ofenzivu na kurdske postrojbe YPG. Posljedice su već sada jako velike. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije turske trupe i njihove savezničke džihadističke paravojne formacije natjerale su u bijeg više od 200.000 ljudi. Sirijski opservatorij za ljudska prava javlja da je već smrtno stradalo 130 boraca Sirijskih demokratskih snaga koje predvode Kurdi i 69 civila. Malo je vjerojatno da SAD nije mogao procijeniti kakvu će posljedicu imati povlačenje vojnika iz te regije. Ali, "ta regija i Kurdi mogli bi još jednom postati žrtveno janje suparništva velikih sila", kaže Braml. Kada govori o suparništvu velikih sila, politolog Braml ne misli samo na SAD i Iran, već i na Kinu.
"Jer, kada se radi o sukobu s Iranom, istovremeno se radi i o Kini."
Kina je najveći uvoznik iranske nafte. Osim toga, povezanost s Iranom je važniji dio kineske inicijative za Novi put svile, kojim bi se trebao uspostaviti novi koridor od Kine do Europe i Afrike. A to ne čini situaciju preglednijom. Različiti interesi i akteri su na Bliskom istoku usko povezani. Ukratko: povlačenje američkih trupa iz Sirije moglo bi biti strateško minimiranje ciljeva napada. To će za SAD biti važno ako dođe do vojne eskalacije s Iranom. A u tom slučaju ni Kina nije više daleko.
O tome Braml kaže: "Ako gađate Iran, pogodili ste također i globalnog suparnika Kinu, zemlju koja se opskrbljuje u toj regiji."
