Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Srbiji počeo je u subotu i trajat će do 31. listopada, a procjene demografa ukazuju na bojazan da bi broj popisanih mogao biti najmanji od Drugog svjetskog rata do danas.
Srbija, kao i većina država u regiji, iz godine u godinu ima trend pada broja stanovnika, a nakon rekordnih 9,3 milijuna u 1981. godini procjene demografa su da će novo prebrajanje, četiri desetljeća kasnije, pokazati skoro tri milijuna ljudi manje.
Preliminarni podaci ovogodišnjeg popisa bit će objavljeni do kraja studenog, a objavljivanje prvih konačnih rezultata počet će od proljeća.
Popisi u Srbiji od 2002. godine ne uključuju Kosovo, pa je - u usporedbi rezultata iz 2002. i 2011. godine - vidljivo da je za tih devet godina Srbija izgubila 311.000 stanovnika. Demografi su uvjereni da je u proteklom desetljeću pad još veći.
Samo zbog negativnog prirodnog prirasta Srbija je u posljednjih 11 godina izgubila više od 450.000 stanovnika, a uzimajući u obzir i trend iseljavanja, demografi su skloni procjeni da bi novi popis mogao zbrojiti ukupno oko 6,6 milijuna stanovnika, što bi najmanji broj od Drugog svjetskog rata.
U nedavnoj studiji „Ljudski razvoj kao odgovor na demografske promjene“ prognozirano je da će do polovice stoljeća Beograd izgubiti 3,8 posto stanovnika, Vojvodina 19,4 posto, južna i istočna Srbija ostat će bez skoro trećine žitelja - 33,4 posto, a jugoistočna Srbija bez čak 40 posto stanovnika.
Popisivači prikupljaju podatke izravno od građana, idući „od vrata do vrata”, a sve odgovore ispitanika unosit će u elektroničke upitnike.
Za one koji odbiju sudjelovati u popisu predviđene su kazne od oko 200 do 400 eura, odgovara se na 69 pitanja, ali građani nisu obvezni odgovoriti na tri - o etničkoj pripadnosti, materinskom jeziku i vjeroispovijesti.
U vodstvu hrvatske zajednice kažu da će ovogodišnji popis biti presudan za budućnost zajednice, njezin položaj i snagu institucija, zbog čega je vođena intenzivna kampanja pod nazivom „Znam tko sam“.
Na prethodnom popisu prije 11 godina 57.900 građana Srbije izjasnilo se Hrvatima, a od toga broja njih oko 47.000 na teritoriju Vojvodine.
Hrvatski demograf Dražen Živić izjavio je za hrvatske medije u Vojvodini kako demografski trendovi pokazuju da će se broj Hrvata u Srbiji nastaviti smanjivati.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov sugerirao je sunarodnjacima da se izjasne Hrvatima.
"Na popisu stanovništva naše je pravo izjasniti se Hrvatima, da nam je hrvatski materinski jezik i da smo rimokatolici“, poručio je Žigmanov.
Istaknuvši da je hrvatska zajednica priznata manjina u Srbiji koja ima političku stranku zastupljenu u parlamentu, predstavničko tijelo - Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), još dvije profesionalne institucije, razvijeno školstvo, te više od 50 udruga kulture, Žigmanov je rekao da se velik dio tih postignuća temelji upravo na brojnosti.
I zato je važno, istaknuo je Žigmanov, koliko će biti Hrvata.
Na popisu 2011. u Srbiji se 57.900 građana izjasnilo Hrvatima, što je 12.000 manje nego deset godina ranije, a udio Hrvata u sadašnjem službenom broju od 7,2 milijuna manji je od jedan posto (0,81%).
