"Informacija je došla iz jedne velike zemlje i velike sigurnosne zajednice s imenima i prezimenima ljudi te imenom države o kojoj se razgovaralo kao mogućoj zemlji u kojoj bi meta možda mogla biti naše veleposlanstvo ili konzulat", rekao je Dačić za Radio-televiziju Srbije (RTS).
Zauzimanjem nekog od diplomatsko-konzularnih predstavništava i uzimanjem taoca Srbija bi trebala biti prisiljena da odustane od gonjenja Haradinaja, uhićenog prošli tjedan u Francuskoj po međunarodnoj tjeralici Srbije zbog ratnih zločina na Kosovu, rekao je Dačić.
Radi se "o zemljama koje imaju brojnu albansku dijasporu", rekao je Dačić i dodao: "Države domaćini odgovorne su za sigurnost srpskih diplomatsko-konzularnih predstavništava" i podignut je stupanj sigurnosti i zaštite.
Prosvjedi albanske dijaspore ispred diplomatsko-konzularnih predstavništava Francuske i Srbije "neće utjecati na stajališta Srbije, bilo da se radi o Haradinaju ili nekome drugome" te naglasio da je "riječ o ratnim zločinima" i optužio Prištinu da "brani ratnog zločinca", poručio je srbijanski ministar vanjskih poslova.
Tijekom sukoba sa srpskim snagama Haradinajeva postrojba Crni orlovi kontrolirala je graničnu regiju s Albanijom. Beograd optužuje njegovu skupinu da je mučila i ubila više desetaka srpskih civila čija su tijela otkrivena blizu jezera Radonjić u području Dečana, na sjeveru Kosova. Srpsko tužiteljstvo je protiv Haradinaja podnijelo 108 kaznenih prijava sumnjičeći ga za terorizam, udruživanje radi neprijateljske djelatnosti i ubijanja civila.
Haradinaj je u prosincu 2004. bio izabran za premijera Kosova. Nakon 100 dana je podnio ostavku kako bi odgovarao za ratne zločine Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) koji ga je oslobodio 2008. nakon što mu je suđeno po 37 optužnica, te zatim ponovno oslobođen na prizivnom sudu 2012. Hardinaja je francuska granična policija uhitila 4. siječnja u Baselu kad je doletio iz Prištine putujući s diplomatskom putovnicom.
