Seoba naroda
Tisuće migranata odlučilo se napustiti svoje domove u ratom pogođenom Bliskom istoku i terorom ugroženim zemljama sjeverne Afrike. Krenuli su u pretrpanim brodicama prema talijanskim i grčkim otocima. Nekoliko tisuća ih se utopilo. Opasan prelazak Sredozemnog mora zamijenio je sigurniji prelazak kopnene tursko-grčke granice. Uskoro su tisuće migranata dnevno stizale u Europu.
Europa se neuspješno bavila s preraspodjelom 160 tisuća izbjeglica koji su već mjesecima bili u Italiji i Grčkoj. Prijedlog kvota izazvao je duboke podjele među članicama. Zemlje srednje Europe okupljene u Višegradskoj skupini kvote su odbile, uz napomenu da je Slovačka zbog njih čak uložila tužbu protiv EU pred Europskim sudom pravde.
Mađarski premijer Viktor Orban preuzeo je na sebe zaštitu kontinenta i "europskih kršćanskih vrijednosti od izbjeglica koji izgledaju kao vojska" i podigao ogradu duž cijele granice sa Srbijom, a potom i prema Hrvatskoj. Potom je i Slovenija počela podizati bodljikavu žicu na granici s Hrvatskom, ali onda i Austrija na jednom manjem dijelu prema Sloveniji.
Grad svjetlosti zavijen u crno
Oružani napad na sjedište satričkog tjednika Charlie Hebdo dogodio se 7. siječnja i bio je prvi od dva iznimno brutalna teroristička napada koji će u jednoj godini potresti Pariz. U napadu na novinsku redakciju tog satiričnog časopisa ubijeno je ukupno 12 ljudi a 11 osoba je ranjeno.
Napad su jurišnim puškama izvela braća Cherif i Said Kouachi, francuski državljani alžirskog podrijetla, koje su dva dana poslije ubili francuski specijalci. Napadači su tvrdili da pripadaju al Kaidi na Arapskom poluotoku, najopasnijem ogranku te terorističke mreže.
Krvavi napad na Charlie Hebdo bio je tek uvertira u masakr koji će se dogoditi u petak 13. studenoga, kad je u usklađenim napadima na sedam lokacija ubijeno ukupno 130 ljudi, a više od 350 je ranjeno. Najviše žrtava, gotovo 90, bilo je u dvorani Bataclan, u kojoj se 1500 ljudi okupilo na koncertu američke rock skupine Eagles of Death Metal.
Francuska je proglasila izvanredno stanje. U raciji u Saint Denisu 18. studenoga ubijen je Abdelhamid Abaaoud, kojega se smatralo mozgom cijele operacije. U Francuskoj, Belgiji, ali i drugim zemljama uhićeni su deseci osumnjičenih za povezanost s pariškim napadima, no osmi sudionik napada, Saleh Abdeslam, još nije pronađen i za njim se intenzivno traga.
Na meti su Tunis, Turska, Mali, SAD
Pariz nije bio jedina meta terorista. U ožujku su trojica terorista upala u Nacionalni muzej Bardo u Tunisu i ubili 22 turista, većinom Europljana.
U lipnju je 23-godišnji Seifedin Rezgui otvorio vatru na plaži nedaleko od poznatog ljetovališta Susa u Tunisu i ubio 38 turista prije nego što je i sam ubijen. Na plažu je stigao odjeven poput turista, a kalašnjikov je skrio u suncobranu. Odgovornost su ponovno preuzeli džihadisti.
Somalska islamistička skupina al-Šabab 2. travnja ubila je 152 osobe, među kojima su 142 studenta. Izdvajali muslimane i ubijali isključivo kršćane.
U dvjema gotovo istodobnim eksplozijama tijekom prosvjeda za mir u Ankari 10. listopada ubijene su 102 osobe. Za napad na hotel Radisson Blu u glavnom gradu Malija Bamaku 20. studenoga, u kojem je ubijeno 27 ljudi, uključujući i dvojicu napadača, odgovornost je preuzela islamistička skupina koju vodi Moktar Belmoktar, bivši vojni zapovjednik al-Kaide.
Amerikanci će svakako pamtiti masakr u kalifornijskom San Bernardinu 2. prosinca gdje su supružnici naoružani kalašnjikovima ubili 14 ljudi na predbožićnom domjenku. Policija vjeruje da je posrijedi teroristički čin, a iako nije pronađena izravna veza s IS-om, činjenica je da je supruga neposredno prije napada na Facebooku ostavila poruku u kojoj priseže na odanost Islamskoj državi.
Povijesni sporazumi i pomirbe
Nakon krvavih terorističkih napada Francuska je krajem godine ugostila svjetske lidere, predsjednike, premijere, diplomate i izaslanike iz 195 zemalja, kako bi postigli sporazum o smanjenju emisija plinova štetnih za okoliš na konferenciji o klimi, poznatoj kao COP21.
Kontrola iranskog nuklernog programa
Približili su se SAD i Kuba, donedavno arhetipski politički neprijatelji. Ponovno uspostavljanje diplomatskih odnosa SAD-a i Kube dogodio se 1. srpnja kada je postignut i sporazum o otvaranju veleposlanstava u Washingtonu i Havani.
Nakon više od 10 godina razgovora, Iran i međunarodne sile 14. srpnja potpisali su sporazum kojim Iran drastično smanjuje i ograničava svoj nuklearni program kako ne bi bio sposoban razviti nuklearno oružje, a zauzvrat mu se ukidaju mnogobrojne sankcije koje su tijekom godina ozbiljno naštetile gospodarstvu i životnom standardu Iranaca. Iran je godinama tvrdio da mu nuklearni program služi isključivo u civilne svrhe.
Zračni udari
Formirana je koalicija zapadnjih zemalja koje, na čelu s SAD-om, izvode zračne napade na položaje IS-a u Siriji. Koaliciji pristupaju mnoge zemlje a nakon pariškog masakra, pridružuje se i Francuska a potom i Velika Britanija.
Zadnjeg dana rujna, na opće iznenađenje Zapada, zračne udare u Siriji počinje izvoditi i Rusija. Napadi su od samog početka brojni i žestoki.
Moskva tvrdi da gađa isključivo džihadiste, dok Zapad tvrdi da napada pobunjeničke snage koje se bore protiv sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, ruskog saveznika kojeg saveznici žele ukloniti s vlasti. S vremenom dvije strane ipak postižu dogovor o razmjeni osnovnih podataka o zračnim napadima, kako se ne bi dogodio neželjeni incident.
Incident koji nitko nije želio ipak se dogodio. Turska je 24. studenoga srušila ruski vojni zrakoplov, tvrdeći da joj je povrijedio zračni prostor, pri čemu je poginuo jedan od dvojice pilota. Rusija tvrdi da zrakoplov nije napuštao sirijski zračni prostor, a Putin je taj događaj nazvao "nožem u leđa", najavivši "značajne posljedice" te su se odnosi dviju država nakon toga dramatično pogoršali. To je bio prvi put u proteklih 50 godina da je neka zemlja članica NATO-a srušila ruski zrakoplov.
Rusija udarila žešće na IS nakon rušenja putničkog aviona
Jedan od razloga za pojačani angažman Rusije u zračnim udarima protiv IS-a nesreća je ruskog zrakoplova iznad Egipta. Zadnjeg dana listopada ruski zrakoplov na letu iz ljetovališta Šarm el-Šeika u Sankt Peterburg pada na području Sinaja, pri čemu pogibaju svih 224 putnika i članova posade. Uzrok pada ispočetka je nepoznat, iako Sinajska provincija Islamske države, ogranak IS-a, već dan poslije preuzima odgovornost za rušenje zrakoplova, ali ruski FSB 17. studenoga objavljuje da je zrakoplov srušen u eksploziji bombe kućne izrade te da je nedvojbeno riječ o terorističkom činu.
U padu Airbusa A320 u francuskim Alpama 24. ožujka poginulo je svih 150 putnika i članova posade. Istraga je otkrila da je zrakoplov Germanwingsa na letu iz Barcelone u Duesseldorf namjerno srušio kopilot Andreas Lubitz i to tako što se zaključao u pilotskoj kabini, ostavivši pilota, koji je bio otišao na WC, izvan nje i usmjerivši zrakoplov u strmo poniranje. Ostaci zrakoplova i ljudskih tijela bili su razbacani kiometrima uokolo mjesta nesreće, a istražitelji su rekli da se po zvukovima iz putničke kabine može zaključiti da su putnici bili svjesni tragedije koja će uslijediti barem nekoliko sekundi prije udara. Povezanost s terorizmom nije utvrđena, ali Lubitzovi veliki psihički problemi jesu.
Potresi i vrućine odnosili živote
Potres snage 7,8 u kojem je poginulo 8126 ljudi pogodio je Nepal, 25. travnja. Ozlijeđeni su deseci tisuća ljudi i uništene tisuće građevina, uključujući i vrijedne spomenike poput kule Dharahara i velikog hrama Bhaktapur Durbar u Katmanduu. Potres je izazvao lavine na Mount Everestu u kojima je poginulo najmanje 17 ljudi.
Indiju je krajem svibnja i početkom lipnja pogodio nezapamćen val vrućine u kojem su se temperature kretale između 45 i 49 stupnjeva Celzija, da bi na nekim mjestima dosegle i nezamislivih 55 stupnjeva. U tom jednomjesečnom paklu živote je izgubilo, ovisno o izvorima, između 2300 i 2500 ljudi.
Tijekom hodočašća na najznačajniji islamski blagdan, Eid al-Adha (Kurban-bajram), kojim završava Hadž, u stampedu nedaleko od Meke poginulo je, službeno, više od 700 ljudi, a više od 850 je ozlijeđeno. Saudijci su navodno prestali brojiti mrtve nakon nekog vremena. Prema neslužbenim informacijama, poginulo je zapravo više od 2000 ljudi. Još više užasava činjenica da to nije jedini incident te vrste. Naime, u srpnju 1990. godine smrtno je stradalo 1462 ljudi.
Voda na Marsu, Novi Horizonti "tik do" Plutona
NASA je u rujnu objavila da su njezini znanstvenici otkrili tragove koji ukazuju na to da tijekom ljetnih mjeseci na Marsu ima tekuće vode, što povećava izglede da na Crvenom planetu postoji neki oblik života. Mjerenja iz orbite Marsa pokazala su da na njemu ljeti voda teče niz strme kanjone, padine i kratere. Sonda New Horizons, lansirana 2006., stigla je do Plutona, približivši mu se na 12500 kilometara. Tijekom preleta napravila je mnogo fotografija njegove površine i poslala ih na Zemlju, a utvrđeno je da je "patuljasti planet" veći od očekivanog i ima promjer od 2370 kilometara.
Znanstvenici su službeno objavili i otkriće nove vrste pračovjeka koja je nazvana Homo naledi. Ostaci te dosad nepoznate vrste humanoida otkriveni su 2013. u spilji nedaleko od Johannesburga u JAR-u. Homo naledi živio je prije 2,5 do 2,8 milijuna godina.
Nikako ne smijemo zaboraviti premijeru "Sila se budi", sedmog dijela filmske sage "Ratova zvijezda". Nakon 32 godine na platnu su ponovo zaigrali glumci iz izvorne postave, Harrison Ford, Mark Hamill i Carrie Fisher. Očekuje se da bi film mogao premašiti tri milijarde dolara zarade i postati najisplativijim svih vremena.
