"Korupcija je ozbiljan izazov za sva društva i EU nije iznimka. Iako vrsta korupcije varira, kumulativni učinak korupcije na EU kao cjelinu je znakovit, a cijena korupcije za EU i njezine zemlje članice na godišnjoj razini iznosi oko 120 milijarda eura - tek neznatno manje od godišnjeg budžeta Unije", ističe se u izvješću Eurobarometra koje je objavila Europska komisija.
Istraživanje se fokusiralo na razinu korupcije koju su iskusili poslodavci koji upošljavaju jednu ili više osoba u šest ključnih privrednih sektora: energetika, rudarstvo, nafta i plin, kemijska industrija; zdravstvo i farmaceutska industrija; inženjerstvo i elektronika, proizvodnja motornih vozila; građevinarstvo; telekomunikacije i IT tehnologije; financijske usluge, bankarstvo i ulaganje. Istraživanjem je pokriven cijeli niz područja poput učestalosti koruptivne prakse, posebice na javnim natječajima i postupcima javne nabave, mita i korupcije u političkim strankama i potkupljivanja visokih dužnosnika te načina na koji se pojedine zemlje nose s korupcijom i kako je kažnjavaju.
Problem prilikom poslovanja
Što se tiče problema u poslovanju, četiri od deset tvrtki (40 posto) tvrde da im je korupcija problem prilikom poslovanja u svojoj zemlji, ali ne i glavni.
"Najčešći problem koji tvrtke spominju prilikom poslovanja su porezne stope (67 posto), stalna promjena zakona i politike poslovanja (64 posto) te složenost administrativne procedure (62 posto)", stoji u izvješću. Ti problemi su, međutim, manje izraženi nego u izvješću iz veljače 2014. koje se odnosilo na problem korupcije u EU tijekom godinu prije. Najviše se sa spomenutim problemima u poslovanju susreću tvrtke u građevinarstvu i energetici.
Nepotizam i patronat je najveći problem u poslovanju za čak oko sedamdeset posto tvrtki u Rumunjskoj, Grčkoj i u Bugarskoj. U Hrvatskoj je to problem za 50 posto tvrtki. Za razliku od tih zemalja, u Danskoj se s nepotizmom suočava četiri posto tvrtki, a u Velikoj Britaniji pet posto.
Stanje se popravilo u Češkoj i Portugalu
U 10 zemalja članica, najmanje polovica kompanija navodi korupciju kao jedan od problema u poslovanju, a prednjače kompanije u Rumunjskoj i Grčkoj (obje 74 posto), Bugarskoj (61 posto) i Italiji (60 posto). U Hrvatskoj 51 posti tvrtki navodi korupciju kao jedan od problema koji priječi poslovanje, a najmanje se žale tvrtke u Danskoj (2 posto), Velikoj Britaniji (8 posto), Švedskoj (11 posto), Estoniji i Finskoj (16 posto) te Irskoj (17 posto).
U odnosu na prošlo izvješće, stanje se popravilo u Češkoj i Portugalu, a pogoršalo se u Bugarskoj i Italiji.
Što se tiče raširenosti korupcije u vlastitim zemljama, 71 posto tvrtki tvrdi da je korupcija uvelike raširena, dok 24 posto njih smatra da je rijetka. U Danskoj 11 posto tvrtki tvrdi da je korupcija raširena, za razliku od čak 98 posto talijanskih tvrtki. U Hrvatskoj 90 posto tvrtki navodi raširenu korupciju kao problem u poslovanju i u društvu je s Ciprom, Bugarskom, Grčkom, Rumunjskom i Španjolskom.
Na pitanje o najčešćim koruptivnim radnjama, tvrtke većinom navode favoriziranje članova obitelji i prijatelja u poslovanju, utaju poreza i neplaćanje PDV-a, favoriziranje članova obitelji i prijatelja u javnim institucijama i financiranje političkih stranaka u zamjenu za poslovne ugovore i politički utjecaj. Te iste koruptivne radnje navode se kao najčešće i u Hrvatskoj.
Tri koruptivne prakse
U 18 zemalja, više od polovice tvrtki navodi barem tri koruptivne prakse kao jako raširene, a najviše je takvih tvrtki u Španjolskoj (82 posto), Francuskoj (65 posto), Malti (61 posto) te Hrvatskoj i Austriji (60 posto).
Apsolutna većina kompanija u 22 zemlje, među kojima i Hrvatska sa 75 posto, smatra da su mito i zloupotreba vlasti među dužnosnicima na nacionalnoj razini rašireni.
Kada je u pitanju tijesna povezanost politike i poslovnog sektora, u svim zemljama članicama, s iznimkom Danske, najmanje polovica tvrtki smatra da postoji prevelika povezanost politike i biznisa čiji je krajnji ishod korupcija. U to je uvjereno 92 posti tvrtki u Grčkoj i Italiji te 90 posto tvrtki u Hrvatskoj, Španjolskoj i Bugarskoj. Da favoriziranje i korupcija stoji na putu poslovnoj konkurentnosti smatra 86 posti tvrtki u Hrvatskoj i 90 posto tvrtki u Portugalu.
Što se tiče kažnjavanja za manja korupcijska djela, na europskoj razini polovica tvrtki smatra da se korupcija primjereno kažnjava dok druga polovica tvrdi da se ne kažnjava dovoljno.
Naredno izvješće Eurobarometra se očekuje tijekom 2016.
