Papi je još 11. kolovoza dostavljeno pismo s 40 potpisa, tvrde njegovi autori. U međuvremenu potpisale su ga još 22 osobe, a u nedjelju je objavljeno i u javnosti.
U izjavi za medije organizatori su naveli kako oni govore u ime "velikog broja" svećenstva i katolika laika koji 'nemaju slobodu govora', piše CNN.
'Heretička stajališta'
U pismu se ne optužuje sam Papa za herezu, već da podupire "heretička stajališta", o "braku, moralnom životu i euharistiji".
Papa Franjo nije javno odgovorio na pismo, a Vatikan je odbio komentirati.
"Sam crkveni zakon zahtijeva da sposobna osoba ne smije šutjeti kada pastiri Crkve vode stado u krivom smjeru", rekli su konzervativni katolički svećenici i učenjaci.
Konkretno, Papu se u pismu optužuje za promociju sedam "hereza", a najveća je njegova otvorenost prema tome da neki razvedeni i ponovo vjenčani katolici mogu primiti pričest.
"Crkvi i svijetu predočen je skandal koji se tiče vjere i morala", navodi se u pismu. U njemu se optužuje Papu da uvodi "neobične doktrine vjernima", te se traži od njega da javno ispravi svoja učenja.
Žalbe je najviše potaknuo Papin dokument iz 2016., Amoris Laetetia, koji je otvorio mogućnost da se neki rastavljeni i ponovo vjenčani katolici mogu pričestiti, te različite interpretacije ovog dokumenta, za koji kojeg konzervativci tvrde kako sije pomutnju među katolicima.
Izjava za medije koja je popratila javnu objavu pisma nazvala ga je "povijesnim činom", bez presedana još od 1333. Povjesničari Crkve kažu kako je to točno, ali i da moguće prenaglašava znakovitost pisma.
U svakome slučaju ova optužba za herezu kristalizirala je neke od dubokih strahova koje konzervativci osjećaju u vezi Pape Franje, posebno u vezi njegovih učenja i izjava o načinu primjene katoličke doktrine na složene situacije modernog života.
Prošle su godine četiri kardinala, u pismu znanom kao Dubia, upitali Papu da razjasni neka pitanja svećenika. Papa im nije odgovorio.
Tko stoji iza optužbe za herezu?
Niti jedan od postpisnika pisma nije kardinal niti visoko pozicionirani biskup. Najprominentniji je biskup Bernard Fellay. voditelj Društva sv. Pija X. , tradicionalističke grupe koja se razišla s Vatikanom još u vrijeme Pape Ivana Pavla II. zbog doktrinalnih problema.
Među potpisnicima je i Ettore Gotti Tedeschi, bivši predsjednik Vatikanske banke.
Jedan od potpisnika pisma, profesor filozofije na Oxfordskom sveučilištu Joseph Shaw rekao je kako se nada da će Papa odgovoriti na ovo pismo, no da ono nije napisano samo za njegove oči.
"Papa Franjo možda je odlučan da ne odgovori na ovo, no to ne znači da ga biskupi i kardinali neće moći pročitati", rekao je. "Moramo gurati ovaj problem prema ljudima koji su u stanju odgovoriti na njega."
"Ako se ljude uvjeri kako je ovo što on radi velika pogreška, stroj će se zaustaviti", nastavio je. "Ljudi neće biti tako spremni provoditi ono što on radi."
Nakon objavljivanja Amoris Laetetie došlo je do različitih tumačenja tog učenja širom svijeta, te su različiti biskupi i svećenici imali različita mišljenja o sadržaju.
Konzervativci smatraju da se Papa igra s onime što je zapisano u Bibliji, te što je stoljećima bilo afirmirano u Katoličkoj crkvi u vezi braka, da se osoba koja se razvela bez crkvenog zazvoda, a zatim ponovo vjenčala ne može pričestiti, jer se drugi brak smatra varanjem.
"Možete imati razlike u svećeničkoj praksi u nekim stvarima", kaže Shaw. "Ali ne možete imati odudaranja u tome je li brak nerazdruživa zajednica, ne možete imati odudaranja u tome možete li primiti pričest."
Oni koji podržavaju Papu Franju kažu kako on ne mijenja doktrine, već prilagođava praksu kako bi Katolička crkva mogla pratiti stvarne odnose današnjih obitelji."
"Moramo, ne samo kritizirati, već moramo i reći što je naše učenje, a to nije samo odgovor da i ne", zaključio je Farell.
Što je slijedeće?
Ne iznenađuje kako postoji otpor promjenama unutar Katoličke crkve. Pitanje je može li Papa Franjo držati lijevo i desno krilo Crkve zajedno dok primjenjuje reforme o načinu na koji će Crkva primjenjivati svoja stoljetna učenja.
Monsinjor Robert Wister, profesor povijesti crkve na Sveučilištu Seton Hall u New Jerseyu, kaže kako se ne može sjetiti ničeg sličnom ovom pismu o herezi u zadnje vrijeme. Papu Ivana XXII napali su u 1330-ima zbog učenja da duše mrtvih ne vide lice Boga sve do sudnjeg dana.
"No, stvarno je teško uspoređivati ova dva slučaja", rekao je. "Prije 700 godina većina je bila nepismena. Sad su svi na Twitteru."
