U zadnjih nekoliko godina Rusija neprestano povećava svoj vojni utjecaj diljem Afrike, uznemirujući Zapad sve većom prodajom oružja, sigurnosnim sporazumima i programima obuke u tamošnjim nestabilnim zemljama i s njihovim autokratskim vođama.
U Srednjoafričkoj Republici, gdje je ruski stručnjak nedavno imenovan posebnim predsjedničkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, tamošnja je vlada dala Moskvi koncesije za vađenje zlata i dijamanta u zamjenu za oružje i programe vojneobuke. Rusija također nastoji u Libiji uspostaviti utjecaj nad tamošnjom vladom, a time i ogromnim tržištem nafte. Sudanski predsjednik Omar Hassan al-Bashir u siječnju je angažirao ruske plaćenike kako bi mu pomogli ugušiti protuvladine prosvjede diljem zemlje, a lani u proljeće pet zemalja subsaharske Afrike - Mali, Niger, Čad, Burkina Faso i Mauritanija - pozvale su Moskvu da im pomogne u borbi protiv Islamske države i Al Kaide, piše New York Times.
Obnova veza s afričkim 'klijentima' iz sovjetske ere
Rusija se nakon završetka Hladnog rata i pada Sovjetskog Saveza povukla s "Crnog kontinenta" gdje je podržavala niz tamošnjih režima. No, u zadnje dvije godine Moskva je obnovila odnose s afričkim klijentima iz sovjetske ere, poput Mozambika i Angole, ali i uspostavila prisne odnose s nizom drugih država. Ruski predsjednik Vladimir Putin bit će ove godine domaćin sastanka na vrhu između Moskve i afričkih zemalja, a širenje vojnog utjecaja Moskve diljem afričkog kontinenta odražava širu Putinovu viziju o obnovi globalnog utjecaja iz sovjetske ere. To istodobno odražava i strategiju Rusije da u Africi, gdje god to može, izvuče maksimalne logističke i političke koristi.
"Ruski militaristički pristup u Africi postaje sve veći izazov", izjavio je general Thomas D. Waldhauser, čelni čovjek Pentagonovog zapovjedništva za Afriku.
O povratku Rusije na afrički kontinent svjedoči i lanjsko ubojstvo trojice ruskih novinara u Srednjoafričkoj Republici, bivšoj francuskoj koloniji. Ta još nerazjašnjena ubojstva skrenula su pozornost na najnovije ruske aktivnosti u Africi. Ti su novinari istraživali aktivnosti Wagner Grupe, privatne vojne tvrtke koju je osnovao bivši ruski obavještajac povezan s nekim Putinovim suradnicima. Kremlj je lani priopćio da je 175 instruktora - za koje u Pentagonu vjeruju da su zaposlenici Wagner Grupe - obučilo više od tisuću vojnika Srednjoafričke Republike, zemlje koja je još od 2012. uvučena u kaos nasilja.
"Moskva i njezine privatne vojne organizacije naoružavaju neke od demokratski najslabijih vlada u regiji i podupiru autokratske vladare na tom kontinentu. Njihov angažman prijeti pogoršanjem situacije u tamošnjim područjima sukoba", ističe Judd Devermont, direktor "Program za Afriku" u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. "
Pentagon zabrinut zbog aktivnosti Rusije u Africi
Koncem prošle godine Bijela kuća je obnovila svoju gospodarsku i sigurnosnu politiku prema Africi, uključujući planove za povećanje financiranja projekata na tom kontinentu. Prošlog je mjeseca u Luandi, glavnom gradu Angole, zamjenik američkog državnog tajnika John J. Sullivan upozorio na to da "Rusija često koristi ucjenjivačke, korupcijske i zakulisne načine utjecaja na suverene države". U prosincu je John R. Bolton, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, opisao novu novu američku strategiju za Afriku kao konkurenciju i protutežu Kini i Rusiji. Bolton je tada rekao da Kremlj "nastavlja prodavati oružje i energente u zamjenu za glasove u Ujedinjenim narodima, glasove koji održavaju moćnike na vlasti, potkopavaju mir i sigurnost te su u suportnosti s onime što je najbolje za afričke narode”.
Potom je dvadesetak afričkih država bilo suzdržano kada se u prosincu prošle godine u UN-u glasalo o rezoluciji kojom se osuđivala ruska aneksija Krima te pozvalo Moskvu da povuče svoje snage s tog poluotoka.
S druge strane, nazočnost američke vojske u Africi nije velika: tamo je oko 6.000 američkih vojnika i oko tisuću civilnih službenika Pentagona te članova različitih misija koje uglavnom obučavaju lokalne vojske. Moskva se, piše New York Times, ne može natjecati s SAD u programima pomoći u Africi ili s Kinom u ulaganjima u Afriku pa je to potiče na drugačije vrste angažmana.
New recruits for the Central African Armed Forces (FACA) march in formation during an award presentation in Berengo on August 4, 2018. - Russian military consultants have set up training for the Central African Armed Forces and the Internal Security Forces after delivering weapons to the country. Already trained by the European program (EUTM), the soldiers are trained in the handling of weapons by the Russian consultants. (Photo by FLORENT VERGNES / AFP)
Trinaest posto prodaje ruskog oružja ide u Afriku
Prema procjenama Instituta za ratne studije iz Washingtona, Rusija u Africi želi imati više strateških baza za svoje postrojbe, uključujući libijske luke na Sredozemnom moru i pomorske logističke centre u Eritreji i Sudanu na Crvenom moru. Prošle godine, Moskva je potpisala sporazume o vojnoj suradnji s Gvinejom, Burkinom Fasom, Burundijem i Madagaskarom, a u međuvremenu je i vlada Malija zatražila pomoć Rusije u borbi protiv terorizma, iako se u toj zemlji nalazi nekoliko tisuća francuskih vojnika te pripadnika mirovnih snaga UN-a.
Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu, trinaest posto ukupnog ruskog izvoza oružja u 2017. godini otišlo je u Afriku. Rusija prodaje svoje oružje diljem Afrike jamčeći pravodobne isporuke i nudeći fleksibilne uvjete. Gotovo 80 posto te ruske prodaje oružja i vojne opreme otišlo je u Alžir, dugogodišnjeg kupca. Tunis, koji je inače saveznik SAD-a, također održava bliske veze s Rusijom. Burkini Faso lani su isporučeni vojni transportni helikopteri i projektili ruske proizvodnje. Egipat, također američki saveznik, na isti je način postao značajan kupac ruskog oružja. Krajem prošle godine vlasti u kairu potpisale su ugovor o kupnji ruskih borbenih zrakoplova SU-35 u vrijednosti od 2 milijarde dolara.
"Rusija ima programe vojno-tehničke suradnje s nizom afričkih zemalja i pomaže im opremiti njihove vojne snage modernim naoružanjem", navodi se u priopćenju ruskog veleposlanstva u Washingtonu te dodaje: "Sve te obveze provode se u skladu s važećim međunarodnim normama i pravilima".
'Pokušavaju se dočepati plijena, vrlo su aktivni'
Posebnu pozornost privukle su veze Rusije i Srednjoafričke Republike. Dvije zemlje potpisale su lani sporazum o vojnoj suradnji, a ubrzo su se ondje pojavili plaćenici Wagner Grupe.
"Rusija je pojačala svoj utjecaj snažnijom vojnom suradnjom, uključujući donacije oružja, čime je dobila pristup tržištima i pravima na eksploataciju minerala. Uz minimalna ulaganja, Rusija iskorištava privatne vojne tvrtke poput Wagner Grupe, a zauzvrat dobiva politički i ekonomski utjecaj", izjavio je prošloga mjeseca general Waldhauser.
Prije dva tjedna zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Mihail Bogdanov razgovarao je o izgledima za proširenje suradnje s predsjednikom Srednjoafričke Republike Faustin-Archangeom Touadérom iz Srednjoafričke Republike. "Suradnja bi obuhvaćala obuku nacionalnih kadrova i jačanje sigurnosti i stabilnosti u toj prijateljskoj afričkoj zemlji“, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Rusija u Africi traži nova ekonomska tržišta i energetske resurse te, u nekim slučajevima, obnovu odnosa sa zemljama s kojima je blisko surađivala u doba Sovjetskog Saveza. "Rusija ima velike interese za izvore nafte i plina u Alžiru, Angoli, Egiptu, Libiji, Senegalu, Južnoj Africi, Ugandi i Nigeriji", ističu u Pentagonu.
"Pokušavaju se dočepati plijena. Vrlo su aktivni", kaže general Tony Thomas, nedavno umirovljeni šef Pentagonovog zapovjedništva za specijalne operacije.
