Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro se u subotu očitovao za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora do kraja godine, iako su se trebali održati 2020. i parlament trenutačno kontrolira oporba.
Ustavotvorna skupština, vjerna aktualnoj vlasti, poziva na "prijevremene parlamentarne izbore ove godine (...) Ja sam za takvu odluku", rekao je Maduro pred tisućama pristaša u Caracasu.
Parlament je jedina institucija u kojoj oporba ima većinu, premda je zapravo njezine ovlasti preuzela Ustavotvorna skupština u kojoj su isključivo pristaše predsjednika države.
Sadašnji mandat zastupnika izabranih krajem 2015. traje od siječnja 2016. do siječnja 2021. Sljedeći parlamentarni izbori trebali bi se u pravilu održati krajem 2020.
Zemlja u dubokoj krizi
Venezuela, bogata naftom i nekoć najbogatija zemlja Latinske Amerike, ovih dana prolazi kroz jednu od najtežih kriza u povijesti: za vlast se bore dvojica čelnika, Maduro kojeg ne priznaje dio međunarodne zajednice i oporbeni čelnik Juan Guaido kojeg podupiru Sjedinjene Države, većina latinoameričkih i neke europske zemlje.
Potonji koji je predsjednik parlamenta, proglasio se 23. siječnja "privremenim predsjednikom" zemlje obećavši "prijelaznu vladu" i "slobodne izbore".
Madura ne priznaje dobar dio međunarodne zajednice
Maduro je još 30. siječnja rekao da je voljan raspisati prijevremene parlamentarne izbore, ali se usprotivio novim predsjedničkim izborima rekavši da su se oni nedavno održali.
Novi šestogodišnji mandat Nicolasa Madura službeno je počeo 10. siječnja. Oporba ga osporava ističući da su birači bili pod pritiskom i da je odaziv na predsjedničkim izborima 20. svibnja bio slab, da ga je oporba uvelike bojkotirala i da ga ne priznaje dobar dio međunarodne zajednice.
Guaido najavio nove prosvjede
Venezuelski oporbeni čelnik Juan Guaido koji se proglasio predsjednikom, najavio je u subotu pred tisućama pristaša okupljenih u Caracasu nove prosvjede protiv socijalističkog predsjednika Nicolasa Madura.
Pozivajući prosvjednike na "nastavak prosvjeda na ulici" Juan Guaido je pozvao na "dva važna skupa", jedan na Dan venezuelske mladeži 12. veljače i drugi povezan s dopremom humanitarne pomoći, kojega nadnevak nije otkrio.
Nešto ranije, oporbeni čelnik je rekao da će ovih dana na kolumbijsku granicu, u Brazil i na "karipski otok" stići humanitarna pomoć namijenjena Venezueli i zatražio od vojske da je propusti.
Tisuće prosvjednika okupile su se u subotu u Caracasu, jedni su tražili od Madura da prepusti vlast samoproglašenom predsjedniku Juanu Guaidou, a drugi su obilježavali 20. obljetnicu bolivarske revolucije i potvrdili potporu Maduru.
U Venezueli, naftom bogatoj zemlji koja je nekoć bila najbogatija u Latinskoj Americi, dvojica čelnika se bore za vlast: Nicolas Maduro kojeg ne priznaje dio međunarodne zajednice i njegov politički protivnik Juan Guaido kojeg podupiru Sjedinjene Države, većina latinoameričkih i neke europske zemlje.
Napetost raste sa svakim novim pozivom na prosvjede. Četrdesetak ljudi je poginulo a više od 850 je uhićeno od početka prosvjeda 21. siječnja, pokazuju podatci UN-a.
Američki potpredsjednk Mike Pence koji je u petak boravio u posjetu Miamiju, rekao je da je "došlo vrijeme da se Madurova diktatura jednom zauvijek prekine". "SAD će i ubuduće činiti diplomatski i gospodarski pritisak kako bi osigurao miran prijelaz u demokraciju", istaknuo je.
