Razlog dosadašnjoj neobjavi rezultata bio je kriterij po kojem je netko stalni, odnosno rezidentni stanovnik BiH, što je ključni demografski podatak, piše Radio Slobodna Evropa. U Federaciji BiH se smatra da je presudni podatak da bi netko bio stalni stanovnik njegovo mjesto prebivališta, dok Republika Srpska traži da se tome dodaju i podaci o mjestu rada i školovanja.
"Ako bi se isključili oni koji rade ili se obrazuju izvan BiH, a imaju adresu u svojoj zemlji, značilo bi to oko 300.000 ljudi manje", kazao je u ožujku statističar i demograf dr. Hasan Zolić.
Prvi poratni popis
Kako je na današnjem predstavljanju rezultata popisa rekao direktor Agencije za statistiku BiH Velimir Jukić, o nacionalnosti se nije izjasnilo 0,77 posto stanovništva, prenosi televizija N1.
Bosna i Hercegovina ima 3,531.159 stanovnika, najveća etnička skupina su Bošnjaci kojih je 1,769.592 ili 50,11 posto, slijede Srbi kojih ima 1,086.733 ili 30,78 posto, a najmanje brojan konstitutivni narod su Hrvati kojih ima 544.780 ili 15,43 posto, rezultati su prvog poratnog popisa stanovništva u toj zemlji.
Bošnjaci postali dominantan narod
Popis je pokazao kako je BiH danas siromašnija za više od 845 tisuća stanovnika u usporedbi s 1991. kao i da se značajno promijenio udio konstitutivnih naroda u etničkoj strukturi, pri čemu su Bošnjaci postali dominantan narod jer ih je u toj zemlji unatoč demografskim gubicima tijekom rata sada za 7 posto više nego uoči 1991. Hrvata je za 2 posto manje nego uoči rata, a udio Srba je gotovo identičan u usporedbi sa stanjem prije 25 godina.
Apsolutne brojke pokazuju ipak kako je Bošnjaka za oko 130 tisuća manje nego 1991., broj Hrvata smanjio se za čak 220 tisuća, a Srba je manje za 280 tisuća.
Objavljeni rezultati temelje se na podacima prikupljenim tijekom popisa provedenog još u listopadu 2013. godine, a na njihovu se objavu čekalo sve do sada jer se statističke organizacije i političari u BiH nisu mogli dogovoriti o metodologiji obrade.
Republika Srpska ne želi priznati rezultate popisa
Metodologiji koja je u konačnici primijenjena nastavile su se protiviti vlasti Republike Srpske za koje je sporan status 196 tisuća osoba. Vlasti u Banjoj Luci drže kako oni nisu stvarni stanovnici BiH odnosno tog entiteta jer zapravo žive i rade u inozemstvu te tvrde kako se ubrajanjem tih osoba u stalne stanovnike BiH provodi neka vrsta etničkog inženjeringa s ciljem umjetnog povećanja broja Bošnjaka u ukupnom udjelu stanovništva.
Najavili su kako stoga neće ni priznati rezultate objavljene u četvrtak te kako će provesti vlastiti popis na entitetskoj razini.
Ravnatelj Agencije za statistiku BiH Velimir Jukić kazao je tijekom predstavljanja rezultata kako su u obradi primijenjene sve relevantne međunarodne preporuke te kako je cijeli postupak, bez obzira na prijepore, proveden uspješno.
Popis proveden pod nadzorom međunarodne komisije
Ministar civilnih poslova BiH Adil Omanović, ujedno državni koordinator za provedbu popisa istaknuo je kako je popis proveden sukladno zakonu iz 2012. i europskim i međunarodnim standardima. Podsjetio je kako su prikupljanje podataka i njihova objava provedni pod nadzorom međunarodne promatračke misije u kojoj su sudjelovali i predstavnici Statističkog ureda Europske unije (EUROSTAT) te drugih tijela EU-a i Ujedinjenih naroda.
"Prema njihovoj više puta iznesenoj ocjeni popis je u potpunosti proveden sukladno međunarodnim standardima", kazao je Osmanović.
Rezultati popisa pokazuju kako 2,219 milijuna osoba živi u Federaciji BiH, u RS 1,228 milijuna, a u Brčkom koje je posebna administrativna jedinica, 83 tisuće stanovnika.
Podaci o vjerskoj opredijeljenosti
U FBiH živi 70,4 posto Bošnjaka, 22,4 posto su Hrvati, 3,60 posto su se izjasnili kao Srbi. U RS-u je pak dominantan udio Srba kojih je 81,51 posto, 2,41 posto stanovnika tog entiteta su Hrvati, a Bošnjaka je 13,99 posto. U Brčkom je Bošnjaka 42 posto, Hrvata 20,66 posto, a Srba 34,5 posto.
Izjašnjavanje o vjerskoj opredijeljenosti je pokazalo kako se 50,7 posto izjasnilo kako su muslimani, 15 posto je katolika, a 30 posto su pravoslavci.
Među popisanima 51,86 posto govori bosanskim jezikom, 14, 6 posto hrvatskim, a 30,76 posto srpskim.
Usporedba s vremenom prije rata
Najnaseljenija su područja oko većih gradova. Najveći grad je Sarajevo s 275.524 stanovnika, drugi je Banja Luka sa 185.042 stanovnika, u Tuzli živi 110 tisuća ljudi kao i u Zenici, slijedi Bijeljina sa 107 tisuća stanovnika te Mostar sa 105 tisuća stanovnika.
Po popisu prije rata Sarajevo je imalo 416.497 stanovnika, a zajedno s tadašnjim prigradskim općinama Hadžići, Ilijaš, Pale, Trnovo i Vogošća (općina Ilidža je 1991. bila u sastavu grada) 527.049. Sam grad Banja Luka imao je 1991. godine 143.079 stanovnika, a cijelo gradsko upravno područje ukupno 195.962.
Tuzla je pak 1991. imala 83.770 stanovnika, dok je ih ukupno, s upravnim područjem grada, bilo 131.618.
Evidentno je kako se stanovništvo Sarajeva gotovo prepolovilo, dok je grad Banja Luka narastao, kao i Tuzla.
Poražavajuća stopa nepismenih
Prosječna starost stanovnika BiH je 39,51 godinu i po tome je ona najmlađa država u užoj regiji jer je u Hrvatskoj prosječna starost stanovnika 41,7 godina, a u Srbiji 42,2 godine.
Visokoobrazovanih u BiH je najmanje u regiji odnosno 12,7 posto dok ih je u Hrvatskoj 16,38 posto, slično kao i u Srbiji.
Stopa nepismenosti u BiH je 2,82 pa je ona i po tome najlošija u regiji. Srbija ima postotak od 1,96 posto nepismenih, a Hrvatska 0,8 posto.
