Rusija je u srijedu zaustavila dotok plina kroz najveći plinovod u Europi, intenzivirajući tako ekonomski rat Moskve i Bruxellesa i povećavajući mogućnost recesije u nekim od najbogatijih zemalja u Europi. Protok je pao na nulu u Sjevernom toku 1 koji ide prema Njemačkoj preko Baltičkog mora. Plina za Njemačku nema od tri sata po srednjoeuropskom vremenu u srijedu, do kako je planirano, danas u jutarnjim satima, objavio je ruski Gazprom.
Ostvario se strah europskih vlada da bi Moskva mogla to razdoblje produljiti zbog zapadnih sankcija nametnutih nakon invazije na Ukrajine jer Njemačka ni danas neće dobiti ruski plin. Naime, Gazprom je objavio u petak da se isporuke plina preko Sjevernog toka 1 neće nastaviti jer je utvrđeno da na glavnoj plinskoj turbini na kompresorskoj stanici Portovaja u blizini Sankt Peterburga curi ulje. Iz Gazproma kažu da turbina ne može sigurno raditi dok se istjecanje ne riješi, ali nije rečeno kada bi plin mogao ponovno krenuti kroz Sjeverni tok 1.
Njemačka uvozi 90 posto plina
Razgovarali smo sa stručnjakom za energetiku, promet i alternativna goriva Igorom Grozdanićem o tome treba li se Njemačka zabrinuti zbog toga što im je Rusija zaustavila dotok plina te koliko je situacija zaista ozbiljna.
"Napravljene su sve moguće uštede, bojim se da će se morati zatvarati radna mjesta što je posebno izraženo u kemijskoj i građevinskoj industriji koje su već najavile zatvaranje određenih pogona u toj zemlji. Od 2001. Njemačka radi na smanjenju udjela nuklearne energije u proizvodnji primarne energije, pri čemu se udio obnovljivih izvora povećao dvostruko u odnosu nego što je smanjen udio nuklearne energije. Ujedno s tom promjenom dolazi do povećane potražnje za prirodnim plinom", poručio je Grozdanić.
Naime, Njemačka preko 90 posto svojih potreba za prirodnim plinom uvozi. Tako je u 2013. uvezla 96,2 mlrd m3, u 2014. 92,55 mlrd m3, 2015. 103,04 mlrd m3, u 2018. 133,882 mlrd m3, a 2020. 145 mlrd m3. Uočava se znatan porast uvoza prirodnog plina u posljednjih osam godina do kraja drugog desetljeća ovoga stoljeća.
"Najveći potrošači na koje otpada preko 21 posto je kemijska industrija i industrija plastike, slijedi građevinska i industrija proizvodnje umjetnih gnojiva kao i farmaceutska industrija. Te sve industrije zajedno troše preko 35 posto ukupne potrošnje", tvrdi Grozdanić.
"Prijetnja nestašice prirodnog plina u Njemačkoj visit će nad Njemačkom u sljedeće dvije ogrjevne zimske sezone, a možda i više. Čak i ako Ruska Federacija prestane opskrbljivati Republiku Njemačku prirodnim plinom, druge zemlje poput Norveške, Nizozemske i Belgije mogle bi pomoći u nadoknadi manjka ovog energenta", dodao je.
Poručio je da se Njemačka uzda u američki plin iz LNG-a, međutim njega je teško dopremiti te se kapaciteti uvoznih terminala LNG na njemačkom tlu ne mogu na brzinu izgraditi.
"Planirano je izgraditi dva plus dva uvozna LNG terminala (kopneni i plutajući) na Sjeveru Njemačke, uvoz bi bio iz Katara i SAD-a, a razgovori se vode još s Norveškom i Kanadom", objašnjava Grozdanić.
"Udruga njemačke kemijske industrije VCI - Savez njemačke kemijske industrije je najavila zatvaranje određenih radnih mjesta u kemijskoj industriji. Smanjen je obim posla u proizvodnji plastike a farmaceutska industrija se konstantno od proljeća žali. Također je ugrožena industrija čelika i građevinska industrija", kazao nam je Igor Grozdanić.
