Ovo je jedan od detalja iz burnog života Beograda od prije gotovo 100 godina, kada su u igri bili svi sastojci današnjeg života jet seta: intrige, seks, novac, prevare...
Atrakcija koja se proširila na sve strane
Kako su mediji sredinom 30-ih godina XX. stoljeća pisali, poslijeratni svijet je izmislio atrakciju koja se proširila na sve strane svijeta. Riječ je izborima za miss.
Prvi izbor za miss Jugoslavije je održan 1926. i dvije ljepotice koje su najviše profitirale od tog natjecanja bile su Italina Lida - Ida Kravanja iz Divače kod Trsta i Štefica Vidačić iz hrvatske Požege.
Dolazak u Zagreb promijenio joj je život
Ida je pobijedila na izboru za miss Ljubljane, a zatim postala i miss Slovenije. Prema jednoj priči, Idi Kravanji je majka zabranila sudjelovanje u finalu za najljepšu Jugoslovenku, ali je ta ljepotica stigla u Zagreb u trenutku kada je žiri već birao najljepšu od tri, piše Blic.
Međutim, Kravanji je taj dolazak u Zagreb promijenio život. Njenu ljepotu su primijetili njemački filmski producenti, pa je nakon kraćeg ubjeđivanja s majkom, koja joj je branila put u Berlin, tada 20-godišnja Ida pobjegla od kuće i vlakom otputovala za Berlin, gdje je potpisala ugovor sa jednom filmskom kućom.
Ida je željela veću ulogu, raskinula ugovor i potpisala novi sa drugom produkcijskom kućom, koja je od nje zahtjevala da promijeni ime. Tada se 'rodila' glumica čije je ime poznato ljubiteljima ukrštenih riječi - Ita Rina.
I Štefica je privukla filmske producente
Pobjednica prvog izbora za miss Jugoslavije Štefica Vidačić je svoj trijumfalni niz nastavila 1927. na izboru za miss Europe u Berlinu. Kao i njena malo poznatija kolegica, i Štefica je svojom ljepotom privukla filmske producente širom kontinenta.
Mediji su Šteficu pratili na svakom koraku i izvještavali o svemu: o njenoj novoj frizuri, o haljinama, o iskustvima s putovanja po gradovima Europe i o anegdotama sa snimanja.
Priča o Miškecovom prolazu
Štefica je za svoju glumačku karijeru odabrala umjetničko ime Štefi Vida, a govorilo se da je slomila srca mnogih muškaraca kada se udala za jednog bogatog njemačkog filmašas, pa su tako rođene legende o samoubojstvu zaljubljenog mladića čije su oproštajno pismo prenijele i novine, kao i legenda o Štefici i Miškecu. Miškec je bio zagrebački mladić koji je, kada je čuo da se ona udala, pao u očaj, propio se i postao prosjak. Miškec je kao prosjak spavao uvijek na istom mjestu, pa je taj prolaz u Zagrebu nazvan Miškecov prolaz.
Davne 1930. biranje najljepše djevojke trajalo je dvije večeri. Predsjednik žirija je bio Branislav Nušić, koji je titulu dodijelio ljepotici iz Beograda - Stefani - Ceci Drobnjak. Ona je Jugoslaviju predstavljala na izboru za miss svijeta u Brazilu, a talijanski mediji su je prikazali kao 'tipičnu predstavnicu srpske ljepote koju krasi vitka linija, crna kosa i crne oči'.
