Prirodna guma je čvrst, savitljiv i visoko vodootporan materijal bez kojeg je teško zamisliti život. Možemo reći da nema gdje je nema, od guma na automobilima pa sve do potplata na našim cipelama. Bez gume je nemoguće proizvesti i kondome, neku odjeću, sportske lopte, čak i opremu za zaštitu od koronavirusa (primjerice rukavice). A što ako uskoro ostanemo bez tog dragocjenog materijala?
Nažalost, to bi se moglo dogoditi jer već postoje naznake nestajanja prirodne gume u svijetu. Kumuju tome razne bolesti i nametnici, klimatske promjene, pad cijena na svjetskom tržištu...
U svijetu se godišnje proizvede oko 20 tona prirodne gume, većinom u tropskim šumama. Radnici na plantažama u Tajlandu, Indoneziji, Kini i na zapadu Afrike pažljivo gule koru s drveća kako bi izvukli gusti bijeli sok koji se potom suši na suncu i stvrdnjava u elastičnu tvar.
Nekad je i Brazil bio poznat po proizvodnji gume, ali opasni nametnik napao je drveće i uništio tu industriju na južnoameričkom kontinentu. Strogim mjerama bolest se uspjela zadržati na tom području, ali mnogi strahuju kako je pitanje vremena kad će doći i do Azije, donosi BBC.
A worker taps rubber trees in one of the community plantations. The selling price of latex on the rubber auction market in Indonesia declined from Rp. 9,000 (0.60 USD) dropped to Rp. 7,000 (0.47 USD) per kilogram. This has a negative impact on the price of rubber on the international market, due to lack of demand for producers, especially in export destination countries that have closed or locked up during the COVID-19 coronavirus pandemic occurring in parts of the world.,Image: 520140846, License: Rights-managed, Restrictions: *** World Rights ***, Model Release: no
Suše i poplave ugrožavaju proizvodnju
I klimatske promjene uzgajivačima otežavaju posao. Na Tajlandu je, primjerice, proizvodnja prirodne gume ugrožena čestim sušama i poplavama, a u nekim se regijama šire i nametnici.
Sljedeći problem je i stalni pad cijena gume što farmere tjera da se okrenu prodaji drva ili proizvodnji palmina ulja. Problem su i radnici na plantažama, koji su često migranti, a oni sada zbog mjera protiv Covida često ne smiju prelaziti granice.
Iako se guma može proizvesti i sintetički, neka svojstva one prirodne ipak su nezamjenjiva. Prirodne lateks rukavice, primjerice, otpornije su na pucanjeod onih proizvedenih od umjetne gume, dok se u, recimo, zrakoplovima prirodna guma koristi zbog svoje visoke elastičnosti i otpornosti na toplinu.
Brojni stručnjaci sada se pitaju što nam je činiti? Mogli bi, recimo, saditi više drveća iz kojeg se dobiva prirodne guma. No, tada bi moglo doći do krčenja prašuma kako bi se osigurao prostor na novo drveće, a to onda može biti pogubno za ekosustav. Situaciju otežava i činjenica da jednom novozasađenom drvu treba barem sedam godine da "počne proizvoditi gumu".
'Možemo stimulirati stabla'
Profesorica sa Sveučilišta u Ohiju, Katrina Cornish, ima drugu ideju:
"Mogli bi probati istisnuti više gume iz već postojećih plantaža. U Indoneziji imamo veliku mogućnost povećanja prinosa. Jedna od opcija je i nanošenje etefona na drveće, kemijske tvari koja stimulira stablo da proizvodi više sokova od lateksa. Problem je što previše ovog agensa može ubiti drvo pa ga onda neki farmeri nerado koriste", kaže Cornish.
Ona dodaje i da se velike nade polažu u biljku koju nazivaju Kazakhstanskim maslačkom. Nju su uzgajali Rusi kada je, tijekom Drugog svjetskog rata, bila ugrožena opskrba azijskom gumom.
Iz Kazakhstanskog maslačka guma se vadi drobljenjem i prešanjem korijenja. Iako je kemijski sličan prirodnoj gumi, ne sadrži proteine koji uzrokuju alergije na lateks.
Jedan grm budi nadu
Prošle godine je njemački istraživački institut Fraunhofer ISC predstavio gumu imena Biskya. Izrađena je od gume dobivene iz maslačka, a navodno ima veću otpornost na habanje od obične prirodne gume.
Sve je više interesa i za Guayule, drvenasti grm koji raste u pustinjama uz granicu SAD-a i Meksika. Tijekom Drugog svjetskog rata, u SAD-u su neko vrijeme prirodnu gumu dobivali upravo iz ovog grma.
Alternativna rješenja, dakle, postoje, ali trebat će još dosta vremena da se iz njih počne proizvoditi guma koja bi zamijenila onu dobivenu iz drveća.
