Sada je pala definitivna odluka: poljski predsjednik Andrzej Duda neće sudjelovati na komemoraciji 23. siječnja povodom 75. godišnjice oslobađanja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau koja se održava u Yad Vashemu, središnjem komemoracijskom centru za žrtve Holokausta u Jeruzalemu, piše Duetsche Welle. Nekoliko dana kasnije u samom Auschwitz-Birkenauu se također održava komemoracija na kojoj, iako je to planirano, neće govoriti Vladimir Putin, kao predsjednik zemlje nasljednice Sovjetskog Saveza čiji vojnici su prije 75 godina oslobodili ovaj koncentracijski logor. Između Poljske i Rusije trenutno je u jeku svađa oko pitanja krivnje u Drugom svjetskom ratu.
Polish President Andrzej Duda speaks during a Polish-American reception White House Polish President Andrzej Duda visits the White House, Washington DC, USA - 12 Jun 2019, Image: 446767386, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: REX / Shutterstock Editorial / Profimedia
Poljski politički vrh, predsjednik Andrzej Duda i premijer Mateusz Morawiecki su početkom tjedna izišli pred javnost, sa zastavama Poljske, NATO-a i Europske unije iza leđa. Duda je objasnio kako ne vidi razloga "zašto predstavnici Rusije, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i SAD-a na ovakvom mjestu i uz takvu priliku smiju izići za govornicu dok je to predsjedniku Poljske zabranjeno". Duda aludira na obilježavanje godišnjice oslobađanja Auschwitza u Yad Vashemu gdje govor drže predstavnici zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu, ali ne i poljski predsjednik. On je doduše pozvan ali nije predviđeno i da se stane za govornicu. Za Varšavu je ovo nerazumljivo jer, kako objašnjava Duda, na kraju krajeva većina žrtava Holokausta su bili građani Poljske. U komemoracijskom centru Yad Vashem su drugačijeg mišljenja te su poručili kako su od "1,5 milijuna žrtava Auschwitza 1,1 bili Židovi bez obzira na zemlju porijekla".
Riječi Vladimira Putina
Prijepor oko toga tko smije za govornicu u Yad Vashemu dolazi u trenutku kada se uvelike rasplamsala svađa oko tumačenja prošlosti. Krajem prošle godine Putin je relativizirao težinu Pakta Staljin-Hitler kojim su se tadašnja nacistička Njemačka i Sovjetski Savez dogovorili ne samo oko međusobnog nenapadanja nego i oko podjele Poljske i drugih zemalja.
Russian President Vladimir Putin Normandy Four summit in Paris, France - 10 Dec 2019, Image: 487264135, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Jacques Witt/SIPA / Shutterstock Editorial / Profimedia
Tom prilikom je Putin Poljsku optužio da i sama snosi krivicu za strahote Drugog svjetskog rata. Putin je tom prilikom Jozefa Lipskog, poljskog veleposlanika u Njemačkoj do 1939., opisao kao "antisemitsku svinju". U sjeni ovih izjava je, kako poručuje službena Varšava, nerazumljivo da poljski predsjednik ne dobiva priliku za govor. Jer Putinove riječi su, kako se nadalje poručuje, "krivotvorenje povijesnih istina" i "pokušaj ponižavanja poljskog naroda". U razgovoru za DW britanski povjesničar Roger Moorhouse kritizira pokušaje Rusije da svoju prošlost prikaže u boljem svjetlu. "Svaka zemlja ima selektivni pogled na prošlost ali ovdje se radi o aktivnom pokušaju iskrivljavanja povijesnih činjenica", kaže Moorhouse.
Djelovanje 'Zakona o Holokaustu'
Prije nekoliko mjeseci liberalni poljski časopis "Kultura liberalna" je ustvrdio kako Poljska i Izrael imaju slične predodžbe kada je u pitanju politika odnosa prema prošlosti. "Obje zemlje se natječu oko toga kako vlastite povijesne patnje prikazati kao jedinstvene." U ožujku 2018. u Poljskoj je na snagu stupio tzv. "Zakon o Holokaustu" po kojem svakom tko Poljsku proglašava sukrivcem za nacističke zločine prijeti zatvorska kazna do tri godine.
A general view of the famous gate during 74th anniversary of Auschwitz liberation and Holocaust Remembrance Day. The biggest German Nazi concentration and extermination camp KL Auschwitz-Birkenau was liberated by the Red Army on 27 January 1945. Holocaust Memorial Day, Auschwitz, Oswiecim, Poland - 27 Jan 2019, Image: 410741177, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Omar Marques/SOPA Images / Shutterstock Editorial / Profimedia
Zakon je u Izraelu naišao na ogorčene reakcije. Izraelska veleposlanica u Poljskoj je tom prilikom rekla kako zakon onemogućava izricanje povijesne istine. I time govori o nečemu što mnogi u Poljskoj ne žele čuti: u Poljskoj je također bilo onih koji su pomagali nacistima. Za to postoje dokumentirani primjeri poput slučaja Jedwabne gdje je u srpnju 1941. došlo do pogroma Židova pri čemu su počinitelji bili njihovi poljski sugrađani. S druge strane, na listi "Pravednika među narodima", koja je istaknuta u Yad Vashemu, se nalazi najviše poljskih imena. Niti jedan drugi narod Židovima nije toliko pomogao tijekom Holokausta kao Poljaci. Oni koji su pomagali Židovima dovodili su u opasnost vlastiti život i život svojih obitelji.
Na kraju je "Zakon o Holokaustu" ublažen, ali tema antisemitizma time nije stavljena ad acta. Prošle godine je izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz mnoge u Poljskoj razljutio kad je rekao kako "Poljaci antisemitizam primaju preko majčinog mlijeka". Upravo je izraelsko ministarstvo vanjskih poslova jedan od organizatora komemoracije u Yad Vashemu što je, kako neki pretpostavljaju, moglo imati upliva na odluku predsjednika Dude da ne otputuje u Jeruzalem.
Tko predstavlja Poljsku?
Kako poručuje poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz, u Yad Vashem će otputovati "jedan drugi" predstavnik Poljske koji će, kako je Czaputowicz to formulirao za TV postaju Polsat, "slušati i možda se javiti za riječ".
Ministar vanjskih poslova je tom prilikom spomenuo i moguću povezanost organizatora komemoracije u Jeruzalemu i Rusije. "Izraelu je stalo do dobrih odnosa s Rusijom koja je važna u događajima u Siriji što ovu zemlju čini važnom kad je u pitanju sigurnost Izraela", zaključio je Czaputowicz.
