Rezultat je iznenadio i stručnjake. Već 28 godina po nalogu osiguravajućeg društva R+V se provodi ispitivanje o strahovima Nijemaca. I upravo u godini 2020., godini kada se na svijet sručila pandemija koronavirusa i život okrenula naglavce, Nijemci pokazuju manje strahova nego ikada. Iz studije proizlazi da se drže pravila o zaštiti poput nošenja maske, ali istinski strah od virusa je prisutan kod vrlo malog broja ispitanih. Takozvani indeks strahova je u aktualnom ispitivanju pao s vrijednosti od 39 na 37 što je najmanje otkako se ispitivanje počelo provoditi početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.
"Nijemci na pandemiju ni u kom slučaju ne reagiraju sa strahom", kaže za Deutsche WelleBrigitte Römstedt, voditeljica informativnog centra osiguravajućeg društva R+V. "Mnoge brige nestaju, ljudi imaju osjećaj da su problemi savladivi i da stvari drže pod kontrolom", kaže Römstedt. Još do prije nekoliko godina, Nijemce su u popriličnoj mjeri morili strahovi zbog rata, terorizma, izbjeglica i ekstremizma.
S pandemijom opušteno
Studija je provedena u lipnju i srpnju ove godine a oko 2400 ispitanih je odgovaralo na pitanja o svojim najvećim strahovima vezanim uz gospodarsko, političko i osobno stanje. Postavljana su i pitanja ne temu zaštite okoliša. Pritom se najzanimljiviji dio odnosi na strahove vezane uz korona-krizu. Samo 32 posto (za razliku od 35 posto prošle godine) strahuje od nekog težeg oboljenja. "Svega svaki treći ispitani strahuje da će on ili netko iz bliže okoline biti zaražen koronavirusom", kaže Römstedt. Do sličnih rezultata je i došla jedna studija koju je početkom mjeseca proveo javni servis ARD.
Dakle Nijemci, unatoč rastućim brojevima zaraženih i unatoč svijesti o tome da opasnost od koronavirusa još nije prošla, reagiraju prilično opušteno. Samo 42 posto vjeruje da bi zbog globalizacije i ubuduće moglo dolaziti do pandemija ovakvih razmjera. "Ako se u obzir uzme munjevito širenja virusa po svijetu, očekivali smo veće brojke", kaže Römstedt iz osiguranja R+V. Ona dodaje kako Nijemci daleko više strahuju od gubitka blagostanja nego od zaraze virusom.
Otkazi i poskupljenja
Prognoze gospodarskog rasta za 2020. ne obećavaju ništa dobrog, recesija je pred vratima. Prema procjenama njemačke vlade, BDP će se ove godine smanjiti za šest posto. Ove vijesti se odražavaju i na raspoloženje građana. Ekonomski strahovi i gubitak radnog mjesta se još uvijek nalaze pri samom vrhu ljestvice strahova Nijemaca. Strah od porasta cijena namirnica je izrazio 51 posto ispitanih.
Profesor Manfred G. Schmidt sa Sveučilišta u Heidelbergu nije iznenađen ovogodišnjim rezultatima. Ovaj politolog već godinama savjetuje R+V pri provođenju svoje studije o strahovima. I pritom ukazuje na nesigurnost u vezi s daljnjim razvojem pandemije. "Strah od gospodarske budućnosti je povezan sa strahom od drugog infekcijskog vala i bojazni da bi on mogao prouzročiti još dublje rezove", kaže Schmidt. Tu je i tema nezaposlenosti koja se na ljestvici strahova nalazi visoko. 40 posto ispitanih strahuje da bi nezaposlenost mogla i dalje rasti, što je 12 posto više nego prošle godine.
Trumpofobija
No na samom vrhu ljestvice strahova ne stoji neki trend nego osoba od krvi i mesa. 53 posto ispitanih Nijemaca Donalda Trumpa na čelu najveće svjetske sile vidi kao najveću opasnost. Trump je već i 2018. vodio na ovoj ljestvici. Za politologa Schmidta je ovaj strah razumljiv. "Trump svojom vanjskom politikom uvijek iznova uzrokuje teške međunarodne napetosti", kaže Schmidt i navodi sukob s Kinom i stalne napade na Njemačku. Osim toga: "SAD se sve više povlači iz međunarodne suradnje."
Osim straha od Trumpa, političke teme gube na važnosti kada su u pitanju strahovi Nijemaca. Najveći pad je zabilježen kod pitanja useljavanja. Ove godine 43 posto ispitanih smatra da bi kod daljnjeg useljavanja moglo doći do porasta napetosti između migranata i Nijemaca. Prošle godine je 55 posto ispitanih gajilo ove strahove.
Istodobno je, usprkos dojmu koji bi se mogao steći zbog anti-korona prosvjeda, poraslo povjerenje u političare i njihov rad. Samo 40 posto smatra da političari trenutačno nisu u stanju obavljati svoj posao, što je najniža vrijednost u ovom stoljeću. To se, kako zaključuju autori studije, najviše povezuje s dobrim menedžmentom tijekom korona-krize.
