U Srbiji će se danas nizom aktivnosti obilježiti 18. obljetnica velikih prosvjeda kojima je 5. listopada 2000. godine Slobodan Milošević bio prinuđen predati vlast, dok nekoliko tadašnjih visokih državnih i partijskih dužnosnika danas zauzimaju najviše državne pozicije.
Obljetnicu pada Miloševićeva režima obilježit će uglavnom oporbene stranke, pokreti i nevladine udruge diljem Srbije koje su činile tadašnju koaliciju Demokratska oporba Srbije (DOS) ili su nastale iz neke od 19 stranaka DOS-a, a 5. listopada 2000. su aktivno sudjelovale u prosvjedima.
Nije htio priznati rezultate izbora
Prosvjedi protiv Miloševićeva režima počeli su nakon što je odbio priznati rezultate izbora za predsjednika SR Jugoslavije od 24. rujna, na kojima ga je pobijedio kandidat DOS-a i vođa Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislav Koštunica.
Prosvjednici su, predvođeni vođama stranaka tadašnjeg DOS-a, od ranog jutra 5. listopada 2000. počeli iz cijele Srbije automobilima, kamionima i autobusima pristizati u središte Beograda, na plato ispred tadašnjeg saveznog parlamenta, današnjeg Doma Narodne skupštine Srbije.
Buldožerima probijali barikade
Na putu do prijestolnice Srbije i tadašnje SRJ stizali su često prinuđeni građevinskim strojevima i buldožerima probijati barikade i zapreke od gomila pijeska na cestama.
Policija je u početku prosvjeda upotrijebila suzavac, ali se tijekom dana povukla i dijelom stala na stranu prosvjednika koji su potom ušli u zgradu parlamenta, demolirali je i dijelom zapalili, a zauzeta je i zgrada državne televizije (RTS).
Suočen s prosvjedima, Milošević je 6. listopada priznao poraz i čestitao Koštunici, te najavio kako će se "posvetiti obitelji i unuku".
Poginula jedna prosvjednica, ozlijeđeno njih više desetaka
Tijekom demonstracija ozlijeđeno je više od 60 osoba, jedan prosvjednik preminuo je od srčanog udara, a nesretnim slučajem poginula je jedna prosvjednica, nastradavši pod kotačima kamiona s kojeg je pala.
Nasuprot njima su danas nekadašnji visoki dužnosnici iz doba Miloševićeve vladavine - predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je u to vrijeme bio ministar informiranja, na čelu Skupštine Srbije je Maja Gojković, tada potpredsjednica Vlade SR Jugoslavije, bivši istaknuti član stranke Miloševićeve supruge Mire Marković (JUL) Aleksandar Vulin danas je ministar, a nekadašnji glasnogovornik Miloševićeve Socijalističke partije (SPS) Ivica Dačić sada je na čelu srpske diplomacije.
Koštunica se u međuvremenu povukao iz politike
Vojislav Koštunica, koji je kao kandidat DOS-a izabran za tadašnjeg predsjednika SRJ, u međuvremenu se povukao iz politike, a prvi demokratski premijer Zoran Đinđić ubijen je u atentatu 12. ožujka 2003. godine u dvorištu Vlade Srbije.
Slobodan Milošević umro je 2006. godine u zatvoru u Den Haagu, ne dočekavši presudu za ratne zločine tijekom 90-ih u bivšoj Jugoslaviji, a njegova supruga i bivša predsjednica partije JUL Mirjana Marković pobjegla je u Rusiju, gdje i sad živi nakon što su joj ruske vlasti odobrile azil.
Demokratska stranka koju je vodio Đinđić u međuvremenu se podijelila na nekoliko manjih partija čije su vođe nekadašnji Đinđićevi suradnici i danas je, premda parlamentarna, brojčano i politički znatno oslabljena.
Novi savez u Srbiji
Početkom rujna ove godine oporbene stranke, pokreti i udruge formirale su Savez za Srbiju koji se na sljedećim izborima namjerava zajednički suprotstaviti vladajućoj koaliciji predvođenoj Srpskom naprednom strankom srbijanskog predsjednika Vučića.
