U tri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, privredni aspekt koji se najviše promijenio za Moskvu jest njen trgovinski odnos s ostatkom svijeta.
Prema podacima Promatračkog ureda za gospodarsku složenost (OEC), u 2021. godini gotovo 50 posto ruskog izvoza išlo je u europske zemlje, uključujući Bjelorusiju i Ukrajinu. Glavnina tog izvoza obuhvaćala je energetske proizvode, prije svega sirovu naftu i plin.
Ali već na kraju 2023., manje od dvije godine nakon početka invazije 24. veljače 2022., slika se potpuno promijenila, piše Deutsche Welle.
Nedavno objavljeni podaci OEC-a za 2023. pokazuju da su Kina i Indija postale dva glavna tržišta za ruski izvoz, pri čemu Kina sada čini 32,7, a Indija 16,8 posto ukupnog ruskog izvoza – dakle, zajedno čine polovinu ukupne trgovine. Usporedbe radi, u 2021. Rusija je u Kinu izvozila 14,6 posto robe, a u Indiju samo 1,56 posto.
No, danas su ove dvije zemlje zauzele tržišni udio koji su prethodno imale europske države. Podaci za 2023. pokazuju također da se u europske zemlje izvozilo jedva 15 posto ruske robe, što je ogroman pad u odnosu na gotovo 50 posto prije samo dvije godine.
S obzirom na to da OEC još nije objavio podatke za 2024. godinu, drugi izvori, poput Ruskog trgovinskog praćenja koje objavljuje ekonomski trust mozgova Bruegel, sugeriraju da su odredišta izvoza ostala uglavnom u skladu s podacima iz 2023.
Dostupni podaci o trgovini oslanjaju se isključivo na službene statistike, što znači da nafta koju prevozi takozvana ruska "flota u sjeni" nije uključena. Kada bi se uračunali ti brodovi, koji su uglavnom zastarjeli i plove bez standardnog zapadnog osiguranja, vjerojatno bi se pokazalo da Kina i Indija uvoze još više ruske nafte. Prema Kijevskoj školi ekonomije, najmanje 70 posto ukupnog ruskog izvoza sirove nafte morskim putem odvija se preko ove flote, pri čemu Indija, Kina i Turska zajedno kupuju do 95 posto.
Od zapada ka istoku
Promjene u ruskom izvozu od 2022. godine mogu se objasniti s dva ključna faktora: Europska unija (EU) je drastično smanjila kupovinu ruske nafte i plina, dok su Kina i Indija preuzele ulogu glavnih kupaca.
Uvoz ruske sirove nafte u EU opao je za 90 posto od početka invazije, dok je uvoz ruskog plina smanjen s 40 posto ukupnih potreba EU-a u 2021. na samo 15 posto u 2024.
„Došlo je do velikog preusmjeravanja trgovine sa zapada ka ovim zemljama", rekao je Zsolt Darvas, jedan od istraživača u Breugelu koji prati rusku trgovinu, u razgovoru za DW.
„Zemlje koje nisu uvele sankcije Rusiji, posebno Kina, ali i Turska, Kazahstan i još neke druge zemlje, značajno su povećale trgovinu s Rusijom."
„Rusija je sada kineski vazal"
Možda najvažnija promjena za Rusiju je priroda njenog odnosa sa Kinom, kako u trgovini, tako i u geopolitici.
„Rusija je sada kineski vazal", rekla je za DW Elina Ribakova, ekonomistica s Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju u Washingtonu.
Prema njenim riječima, trgovinski odnos između dvije zemlje sada je toliko neuravnotežen da Kini daje ogroman utjecaj nad Moskvom. „Kina je uvjerljivo najveći trgovinski partner Rusije, dok na Rusiju otpada tek mali dio kineskog izvoza", dodala je. „Za Rusiju, Kina je sada uvjerljivo najveći partner."
Darvas smatra da Moskva sve više ovisi od Kine za nabavku različitih komponenti, visokotehnoloških proizvoda i industrijskih dobara, s obzirom na to da je pod zapadnim sankcijama.
Ribakova tvrdi da, pored prodaje vlastitih proizvoda Rusiji, Kina pomaže i u isporuci zapadnih komponenti u tu zemlju. Takozvani „dvostruko upotrebljivi" proizvodi, koji mogu imati i civilnu i vojnu primjenu, posebno su prisutni u ovoj trgovini.
Novi svijet
Iako je ruska trgovina doživjela ogromnu transformaciju, stručnjaci tvrde da to ne znači nužno da je Rusija u boljem položaju.
Darvas smatra da Rusija „preživljava", i da „više ne dobiva istu kvalitetu proizvoda kao ranije", što ima ekonomske posljedice.
Elina Ribakova smatra da ekonomska situacija „nije ispala toliko loša koliko su se mnogi u Moskvi pribojavali", a na Zapadu nadali, i da novi trgovinski partneri odražavaju rusko prihvaćanje multipolarnog svjetskog poretka koji se nastoji uspostaviti.
„Za Putina je ovo vjerojatno prihvatljiv pravac, jer žele multipolarni svijet u kome su saveznici s Kinom i drugima. I vjerojatno su spremni da plate cijenu za to."
Međutim, Ribakova upozorava da je zbog ovisnosti od Kine Rusija sada ranjiva. „Kina je trenutno svojevrsni čuvar ruskog trgovinskog sustava, dok je Rusija za Kinu partner u zločinu ali ne i nezamjenljiv partner."
POGLEDAJTE VIDEO: Tko je profitirao od svađe Zelenskog i Trumpa? Božo Kovačević: 'Ovo je nepovoljno za Putina'
