Najmanje jedna osoba poginula je u ruskim raketnim napadima u četvrtak, dan nakon što je Kijev dobio obećanje zapada o isporuci najnovijih modela tenkova kako bi se zemlja obranila od ruske invazije pokrenute prije skoro godinu dana.
Moskva je bijesno reagirala na najavu Njemačke i SAD-a i da će Ukrajini isporučiti napredne borbene tenkove. I Ukrajina i Rusija se za sada uvelike oslanjaju na sovjetske tenkove T-72.
Rusija od listopada projektilima i dronovima gađa ključnu ukrajinsku infrastrukturu, zbog čega su stanovnici ove zime ostajali bez struje i grijanja.
Rusija je danas pokrenula svoje najnovije raketne napade na Ukrajinu tijekom jutarnje špice, a ukrajinska protuzračna obrana je priopćila da je u noći na četvrtak oborila 24 ruska drona, od kojih je petnaest srušeno u okolici Kijeva. Za sada nema dojava o štetama.
Kremlj je priopćio da obećanu isporuku tenkova Ukrajini smatra "direktnim uključivanjem" SAD-a i Europe u sukob koji traje 11 mjeseci. Prozvane strane odbacuju te optužbe.
Uzbuna za zračni napad oglasila se diljem zemlje dok su ljudi išli na posao. Stanovnicima je poručeno da potraže skloništa. U glavnom gradu Kijevu ljudi su se sklonili u stanice metroa.
Prema riječima gradonačelnika Vitalija Klička, na jugu grada je, nakon što su projektilom pogođene nestambene zgrade, jedna osoba izgubila život dok su dvije ranjene.
Zbog opasnosti od raketnog napada, najveći ukrajinski privatni proizvođač energije DTEK je priopćio da provodi hitna isključenja struje u Kijevu i okolnom području te također u Odesi i Dnipropetrovsku.
U ruskom raketnom napadu ponovo je pogođena energetska infrastruktura u Odesi, crnomorskoj luci koju je UNESCO stavio na popis "svjetske baštine u opasnosti".
Zapadni analitičari ocjenjuju da je cilj ruskih napada na ukrajinske gradove prvenstveno uzdrmati moral te da se tu ne radi o nikakvoj strateškoj operaciji.
Očekuje se da će dolaskom proljeća obje strane pokrenuti kopnenu ofenzivu te je stoga Ukrajina zatražila stotine najmodernijih tenkova kako bi probila ruske obrambene linije i vratila okupirano područje na jugu i istoku.
"Sada je ključna brzina i količina. Brzina u obuci naših snaga, brzina u opskrbi Ukrajine tenkovima. Brojke u tenkovskoj potpori", rekao je Zelenski. "Moramo formirati takvu tenkovsku silu, takvu silu slobode da nakon što udari, tiranija nikada više ne ustane", rekao je u sinoćnjem obraćanju predsjednik Volodimir Zelenski.
Zelenskij je rekao da je razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom rekavši da se "mora postići napredak u drugim aspektima naše obrambene suradnje" i zatražio projektile dugog dometa i zrakoplove za Ukrajinu.
Ukrajinski zapadni saveznici dostavili su Kijevu vojnu pomoć u vrijednosti više milijardi dolara, uključujući i napredne američke raketne sustave, što je promijenilo tijek rata u posljednjih šest mjeseci.
Njemačka je u srijedu najavila planove slanja satnije od 14 tenkova Leopard 2 iz vlastitih zaliha, a odobrila je i saveznicima da Ukrajini šalju te tenkove njemačke proizvodnje kako bi sa 100 tenkova opremila dva bataljuna.
Isti dan je američki predsjednik Joe Biden objavio da će SAD u roku od nekoliko mjeseci isporučiti Ukrajini 31 tenk M1 Abrams.
Sergej Nečajev, ruski veleposlanik u Njemačkoj, odluku Berlina nazvao je "iznimno opasnom", istaknuvši da će sukob eskalirati na novu razinu i dovesti do "trajne eskalacije", te da proturječi izjavama njemačkih političara o nespremnosti da Savezna Republika Njemačka bude uvučena u sukob.
Također je rekao da odluka Berlina da odobri slanje tenkova Leopard 2 Ukrajini znači da Njemačka odustaje od svoje "povijesne odgovornosti prema Rusiji" koja proizlazi iz nacističkih zločina u Drugome svjetskom ratu.
Trenutno se najžešće borbe vode oko Bahmuta, grada u istočnoj Ukrajini. Kijev upozorava da Rusija želi zauzeti cijeli Doneck, ne obazirući se na vlastite gubitke.
Guverner proruske vlade u Donecku je rekao da ruska privatna milicija Wagner napreduje prema unutrašnjosti Bahmuta. Borbe se vode u predgrađima i četvrtima grada koje je kontrolirala ukrajinska vojska.
