"Sve zna Aleksandar Vučić pa tako i da je za njegovu političku budućnost itekako važno uljepšavanje povijesti, posebno kada su u pitanju odnosi s Hrvatskom. Znamo već da je bio radikal, da je Srbe u Glini huškao govorom o Velikoj Srbiji, da obilno financira propagandnu filmsku industriju u kojoj su zli Hrvati glavni negativci. Istovremeno, znamo i da je u Beogradu otvoren muzej četničkog vođe Draže Mihailovića, a znamo i da je propaganda nove, mlade generacije uvjerila da kao najveće zločine u ratovima 1990-ih vide Bljesak i Oluju", komentirala je Mojmira Pastorčić za Direkt, javlja Danas.hr.
Uvjerili smo se i vlastitim očima. To je glavom, bradom i šajkačom Dragoljub Draža Mihailović, čiča Draža kako ga zovu, koji je u srcu Beograda dobio svoj spomenik i muzej. RTL-ovim novinarima nisu dopustili snimati unutra, ali i nema se bogzna što za vidjeti, tek predmeti koje je četnički vođa imao kod sebe kada je uhapšen. Na mjesto gdje planiraju dovoditi učeničke ekskurzije nema ni slova o kolaboracionizmu s okupatorom ni ratnim zločinima za koje je suđen i smaknut.
Na otvaranju prošlog mjeseca bilo je mnoštvo simpatizera, odnosno četnika, a od govornika se moglo čuti i ovo: "Nikada, nigdje, ni po koju cijenu pod njegovom komandom nije bilo suradnje s okupatorom", govorio je Matija Bećković, akademik i književnik.
Strašni zločini protiv civila
Koliko je takva izjava daleko od istine dovoljno je pitati jednog od uglednih beogradskih povjesničara ne-revizionista.
"Draža Mihailović je bio na čelu jednog pokreta koji je počinio strašne zločine protiv civila u cijeloj Jugoslaviji, prije svega protiv muslimana, protiv Hrvata i protiv Srba ovdje u Srbiji i čovjek koji je bio na čelu pokreta koji je bio najveći srpski kolaboracionistički pokret u cijeloj Jugoslaviji. I to su dva razloga zbog kojih ne bi trebalo da ima nikakav spomenik, nikakav muzej", rekao je povjesničar Milovan Pisarri.
"Niti bi trebalo četnički pokret uopće stavljati u istu rečenicu s antifašistima i partizanima, a potonjih danas kao da se sramimo, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji, iako smo na groblju osloboditelja Beograda. "Apsolutno, sve se zaboravlja, ali ono što je najgore jest da se upravo na te osloboditelje gleda kao na zločince i upravo je to jezgro novog narativa. Četnici su osloboditelji, četnici su antifašisti, a partizani su zločinci", dodao je Pisarri.
Stajalište o Bljesku i Oluji
Ništa bolje nije ni s pogledima u noviju prošlost. Nedavno istraživanje Inicijative mladih za ljudska prava ustanovilo je da gotovo petina mladih Srba na operacije Bljesak i Oluju gleda kao najgore zločine u ratovima devedesetih. Za njih 12% najgori je zločin NATO-ovo bombardiranje Srbije, za 8% to je ubijanje civila bilo koje nacionalnosti za tek 4,7 % to je zločin u Srebrenici, a njih samo 1,2 % kao najgori zločin vidi zločin u Vukovaru. Za programsku direktoricu Inicijative, istraživanje je samo potvrda koliko aktualna politika utječe na sve sfere društva, čemu je potvrda i otvaranje muzeja Draži Mihailoviću.
"Kada mi govorimo o zločinima 1990-ih, pa koliko puta smo čuli da oni koji su počinili zločine se pozivaju na neke zločine od ranije kao opravdanje, a nijedan zločin ne može opravdati drugi zločin, to nisu stvari koje se tako potiru. Mislim, ne igramo se karata, to su ljudski životi, to su ozbiljne stvari", rekla je Sofija Todorović, programska direktorica Inicijative mladih za ljudska prava Srbije.
Pa onda i ne čudi da su u jednom trenutku mural u središtu Beograda imali ratni zločinac iz 1990-ih Ratko Mladić i četnički vođa iz 1940-ih. Nakon svibanjskog pokolja u Osnovnoj školi Vladislava Ribnikara ovdje u Beogradu dogodila se barem jedna dobra stvar, mural Ratku Mladiću je izbrisan i nije više nikad vraćen, za razliku od nebrojenih puta prije toga, Draži Mihailoviću su zabijeljene oči. No, za suočavanje s vlastitom tamnom prošlošću, Srbiji će trebati puno više od murala koji nikada ovdje nisu trebali ni stajati.
