Korona-kriza pogađa sve, ali različito jako. Raste jaz između pojedinih država, ali i unutar društva iste zemlje. Pandemija je izazov i za demokraciju, piše DW.
Ako je to bio slučaj, bio je to sretan slučaj. Istovremeno s početkom Svjetskoga gospodarskog foruma – koji se ovaj put zbog korone odvija virtualno – Zaklada Bertelsmann je objavila svoju najnoviju studiju. Dok osnivač SGF-a (WEF-a) Klaus Schwab „u centralnoj godini 2021." sa svjetskim moćnicima želi pokazati izlaz iz krize, studija Zaklade Bertelsmann pokazuje kako loše su brojne industrijske zemlje pripremljene za krizu.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je na „Davos Agenda Weeku" najavila „transformaciju gigantskih, povijesnih razmjera" misleći pritom na digitalizaciju i zaštitu klime. Podaci Zaklade Bertelsmann pokazuju da je već i prije korona-krize gospodarski rast slabio u brojnim zemljama OECD-a koji ima 41 članicu, da je bilo nazadovanja glede održivog razvoja, da je rastao rizik siromaštva, smanjivala se sposobnost za reforme. Posljedica je povećanje pritiska na demokraciju. Kao da su to htjeli dokazati nasilni kaotičari su proteklih dana razbijali i pljačkali po središtima više gradova u Nizozemskoj, a tomu je pridonijelo i širenje mržnje od strane desnih populista.
Korona razotkriva razlike – i pojačava ih
Osnova Bertelsmannove analize su podaci Sustainable Governance Indicators (SGI). U tim indikatorima se svake godine uspoređuju zemlje s obzirom na političke rezultate, čvrstoću demokratskih standarda i kvalitetu vođenja država od strane njihovih vlada. U brojnim industrijskim zemljama je premalo učinjeno na smanjenju dugova, kod transformacije gospodarstva prema održivosti ili kod izgradnje djelotvornih sustava socijalnog osiguranja, konstatira Thorsten Hellmann, jedan od autora studije.
Hellmann je u izjavi za DW ukazao na rast razlika među zemljama. „Moramo se pribojavati da će korona-pandemija te razlike još jednom nemilosrdno razotkriti i prije svega još više zaoštriti", upozorava ovaj ekonomist. Ako korona vodi širenju siromaštva, povećava razlike između bogatih i siromašnih, strahuje Hellmann, onda bi se zdravstvena kriza mogla pretvoriti u socijalnu krizu. „To je u pravilu plodno tlo za populiste. Postoji opasnost daljnjeg potkopavanja demokratskih standarda." Zato Hellmann zahtijeva bolju suradnju demokratskih snaga u svim zemljama.
Da korona-pandemija povećava nejednakost i u Njemačkoj jasno se vidi ako se pogleda obrazovanje. Nema ni približno svako kućanstvo stabilnu internetsku vezu i dovoljno aparata za provedbu nastave na daljinu koja je uvedena zbog pandemije. A da se i ne spominje vrlo različite mogućnosti roditelja da svoju djecu podrže kod digitalne nastave.
Gubljenje povjerenja
Socijalne i političke posljedice COVID-a 19 i način na koji ljudi u Njemačkoj s time ophode istražuje jedan tim znanstvenika na Sveučilištu u Konstanzu. U dva opsežna ispitivanja proljetos i jesenas ispitivano je prošle godine oko 15.000 ljudi. Na projektu je intenzivno surađivao Marius Busemeyer. Ovog politologa su osobito iznenadili odgovori na pitanje, koliko povjerenja ljudi imaju u informacije Savezne vlade o korona-krizi. „Samo 50 posto ljudi smatra da vlada stvarno istinito informira. To je postotak koji me jako iznenadio. To znači da polovica ljudi ima neke sumnje."
Iznenađenje je tako veliko i zato što ispitanici inače pokazuju da je u Njemačkoj povjerenje u politiku općenito relativno visoko. A i kod korona-krize Busemeyerov tim nije do studenoga ustanovio velik gubitak povjerenja. Istovremeno Busemeyer o pokretu „Querdenken" za DW kaže da je to manjina između 10 i 15 posto, koja je marginalizirana. „Tu imamo jaz koji, istina, ne ide kroz sredinu društva, ali ide između te manjine koja se radikalizira i ostatka društva."
Paralelni svijet
U Konstanzu je 4. listopada 2020. održana jedna demonstracija pokreta „Querdenken" na kojoj je, prema policijskim navodima, sudjelovalo nešto manje od 3.000 sudionika. Bila je to prilika za ove znanstvenike da ciljano postave pitanja sudionicima demonstracije. Ne iznenađuje da je među sudionicima demonstracije bilo puno onih koji nemaju povjerenja u službene informacije: tri četvrtine ispitanika su naveli da mogu zamisliti da skupine znanstvenika svjesno varaju javnost. Isto toliko ih odbacuje tvrdnju da naša demokracija dobro funkcionira. Osobito nepovjerenje vlada prema etabliranim medijima: devet od deset ispitanika informira se vlastitim istraživanjem na Internetu, nešto više od polovice preko grupa na WhatsAppu i Telegramu.
Zato Marius Busemeyer vidi opasnost „da se razviju paralelne javnosti" i da se do tih ljudi može jako teško doprijeti. Busemeyer ne isključuje mogućnost da prosvjedi i u Njemačkoj prerastu u nasilje kao u Nizozemskoj. Kao moguću protumjeru ovaj profesor politologije preporučuje općenito jačanje političkog obrazovanja i konkretnu pomoć skupinama koje su jako pogođene koronom. „Ali, nema jednostavnog rješenja. To je dugoročni projekt kod kojega se mora justirati na brojnim vijcima za justiranje."
