Upravo zbog toga dobitinici nagrade trude se svojim govorom ostaviti dojam na mase. Izvukli smo nekolicinu zanimljivijih govornika koji su svojim djelima ali i govorom doprijeli do građana.
Jedan od velikih govornika koji su promijenili svijet je svakako Martin Luther King koji se borio za prava crnaca u SAD-u. Ovo je dio njegovog govora koji je održao 10. prosinca 1964. u Oslu:
Jednom će morati zavladati mir
"Ovo je veliko priznanje da nenasilje predstavlja odgovor na centralna politička i moralna pitanja našeg vremena: potrebu čovječanstva da nadiđe nasilje i silu, a da pritom ne posegne za istim metodama.
Crnci Sjedinjenih Država, prateći primjer Indijanaca, u svojoj su nenasilnosti pokazali da ona nije samo sterilna pasivnost, nego i moćna moralna snaga koja može pokrenuti socijalne promjene. Prije ili poslije svi ljudi svijeta morat će pronaći isti put, da žive zajedno u miru i da pri tome ovu kozmičku elegiju pretvore u kreativno bratstvo. Kad se to postigne, čovječanstvo mora za sve ljudske konflikte razviti istu metodu, koja negira osvetu, agresiju i nepoštivanje. Temelj takve metode je ljubav", rekao je. (...)
"Odbijam priznati ciničnu opasku da nacija drugu naciju mora prestizati na stepeništu nuklearnog naoružanja na putu u pakao. Vjerujem da će u stvarnosti nenaoružana istina i ljubav imati posljednju riječ. To je jedini razlog zbog kojeg će pravda, čak iako privremeno nije zadovoljena, pobijediti zlo", ispričao je Luther King.
Majka Terezija brinula je o siromašnima
Velika humanitarka Makedonka Majka Terezija osvojila je nagradu za mir 1979. Cijeli život borila se za djecu i zalagala protiv svjetskog siromaštva. Umrla je u Indiji. U svom dojmljivim govoru, među ostalim kazala je:
"Naši siromašni su izuzetni ljudi i oni su vrijedni ljubavi. Oni ne trebaju naše sažaljenje, našu simpatiju, oni trebaju našu ljubav koja ih razumije. Oni trebaju naš respekt i žele da se prema njima odnosimo s ljubavlju i poštovanjem.
Nikada neću zaboraviti kako sam jednom pokupila jednog čovjeka na ulici. Bio je prekriven larvama. Njegovo lice bilo je jedino čisto na cijelom tijelu. Odnijela sam ga u dom za umiruće, a on je rekao samo jednu rečenicu: "Živio sam kao životinja na ulici, a sada ću umrijeti kao anđeo, voljen i zbrinut." I umro je prelijepo", kazala je.
Mandela srušio apartheid
Veliki borac protiv aprtheida Nelson Mandela osvojio je tu prestižnu nagradu 2013. godine. Mandela je proveo 30 godina u zatvoru zbog žestoke borbe protiv rasizma u toj duboko podijeljenoj zemlji. Nakon ukidanja legalne rasne segregacije, postao je predsjednik Južnoafričke republike. U svom govoru na dodjeli Nobelove nagrade prisjetio se Martina Luther Kinga koji se nekoliko desetljeća ranije borio za prava crnaca u SAD-u. Podsjetio je Mandela da je tzv. socijalni sistem u svojoj suštini potiče rat, nasilje, rasizam, represiju i osiromašenje masa.
On predstavlja, kaže, one koji žele zastaviti zločine i nehumanost apartheida. Predvidio je kraj tiranije manjine bijelaca i postavio temelje za mir. Ova nagrada ne smije se, kazao je Mandela, mjeriti u novcu već u sreći i zadovoljstvu budućih generacija, djece i njihovih roditelja.
Rat je u ljudskoj prirodi
Među velikim humanitarcima koji tradicionalno dobivaju Nobelovu nagradu za mir, našao se 2009. godine i američki predsjednik Barack Obama. Kasnije su ga mnogi suparnici sprdali kao predsjednika koji širi mir nasilno svrgavajući legitimnu vlast Bashara al Asada u Siriji. Al Asad je i danas na čelu Sirije, glavni je saveznik Rusije u borbi protiv Islamske države.
"Najveći problem oko mog primanje Nobelove nagrade za mir jest činjenica da sam vrhovni zapovjednik vojske nacije koja je u ratu. Jedan od tih ratova se stišava. Drugog SAD nije želio; zajedno se sa još 42 zemlje borimo protiv neprijatelja koji nas opet žele napasti. Ipak, u ratu smo. Odgovoran sam za tisuće mladih američkih vojnika poslanih u daleke zemlje. Neki od njih će ubiti, neki će poginuti. Svjestan sam cijene rata. Želim naći način koji bi rat pretvorio u mir", rekao je Obama. Kazao je da metode ratovanja više nisu tradicionalne te da svijetu trebaju insititucije koje će sprijetičiti treći svjetski rat.
Obama je ustvrdio da trebamo prihvatiti bolnu istinu. Sila je ponekad nužna i opravdana. Povijest je to mnogo puta pokazala a i radi se o ljudskoj prirodi. Mir poslije Drugog svjetskog rata nisu donijele deklaracije i sporazumi već globalna sigurnost koja je uspostavljena žrtvom i jačanjem sile. Način na koji se vodi rat je druga stvar:
"Trebamo naći alternativu nasilju dok se borimo protiv država koje krše međunarodne zakone", kazao je Obama i dodao da će to biti moguće tek onda kada bude postojalo jedinstvo nacija.
Najmlađa Nobelovka spojila Indiju i Pakistan
Lani su Nobelovu nagradu za mir dobile 17-godišnja Pakistanka Malala Yousafzai i Indijac Kailash Satyarthi, muslimanka i hinduist. Yousafzai su dvije godine ranije Talibani ustrijelili u glavu. Sada živi u Birminghamu, UK.
U svom govoru kazala je da se "nada da je ovo zadnji put da se netko mora boriti za školovanje djece" te pokazala da Pakistan i Indija mogu naći zajednički jezik:
"Ova nagrada nije za mene. Ona je dodijeljena svoj zaboravljenoj djeci koja žele obrazovanje. Ona je posvećena uplašenoj djeci koja žele mir. Ona je za djecu koja nemaju glas a žele promjenu", kazala je mlada nobelovka.
Ove godine nagradu je dobio Tuniški nacionalni kvartet zbog demokratske tranzicije nakon revolucije 2011. godine. Kvartet je imao ključan utjecaj na uspostavljanje ustavne vlade u Tunisu, koja jamči temeljna prava za stanovništvo bez obzira na rod, politička ili vjerska uvjerenja. Tunis je jedina uspješna priča proizašla iz tzv. Arapskog proljeća.
