Američki državni tajnik Marco Rubio i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte unutar 24 sata poslali su slične poruke ključnim političarima u BiH, upozorivši ih kako Zapad neće dopustiti nikakve sukobe i destabilizaciju te zemlje, a da unutarnje probleme koje ona ima valja rješavati dijalogom.
Državni tajnik SAD-a Rubio je u izjavi koju je dao novinarima u zrakoplovu tijekom leta za Saudijsku Arabiju jasno kazao kako njegova zemlja ne želi vidjeti nikakve nove sukobe u BiH jer je "posljednja stvar" koja sada treba Washingtonu neka nova kriza na europskom kontinentu. "Ne želimo nikakve podjele tamo (u BiH)…Posljednja stvar koja nam treba je još jedna kriza i već smo se izjasnili o tome", kazao je Rubio odgovarajući na pitanje novinarke Glasa Amerike (VOA).
Podsjetio je istodobno kako se i osobno nešto ranije očitovao u ime američke administracije kada je u posebnoj izjavi istaknuo kako odgovornost za sadašnje napetosti u BiH snosi čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik koji podrivanjem tijela vlasti BiH ruši njenu stabilnost i sigurnost. Tome je sada dodao pojašnjenje kako SAD "razmatraju razne opcije" u odnosu na BiH no svima mora biti jasno da raspada te zemlje niti novog sukoba ne smije biti. "Nadam se da mi možemo poduzeti što možemo kako bismo izbjegli započinjanje još jednog sukoba u Europi", kazao je Rubio.
Oglasio se i šef NATO-a
Na sličan je način o stanju u BiH tijekom posjeta Sarajevu u ponedjeljak govorio i Rutte. Uz poruku da "ovo nije 1992. godina" jasno je kazao kako NATO neće dopustiti nikakav sigurnosni vakuum niti destabiliziranje BiH kao države, a probleme koje ima ta država u uzajamnom dijalogu moraju riješiti njeni političari.
"Mi nismo ovdje da bismo se bavili Miloradom Dodikom ili Republikom Srpskom. Mi smo ovdje da bismo pomogli BiH na njenom euroatlantskom putu", ponovio je Rutte tijekom razgovora sa studentima na Fakultetu političkih znanosti (FPN), suočen s poplavom pitanja o tome zašto međunarodna zajednica odnosno NATO ne interveniraju energičnije na sadašnju krizu u BiH.
Rutte je ponovio ranija upozorenja kako će NATO sigurno "uskočiti" ako bi, hipotetski, Vijeće sigurnosti UN-a uskratilo produženje mandata EUFOR-u što je na dnevnom redu u studenom.
Kako je eskalirala kriza?
Eskalacija krize u BiH nastupila je nakon što je čelnik bosanskih Srba Dodik potkraj veljače osuđen zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika za BiH, a nakon toga je potaknuo donošenje zakona kojima u RS pokušavaju blokirati djelovanje pravosudnih tijela i policijskih agencija s razine države.
Ustavni sud BiH te je zakone potkraj prošlog tjedna suspendirao, a Tužiteljstvo BiH zbog njihova donošenja sada Dodika i njegove najbliže suradnike istražuje pod sumnjom da su počinili kazneno djelo rušenja ustavnog poretka. Dodik trenutačno odbija doći na saslušanje u Tužiteljstvo BiH u Sarajevu, a u utorak je taj poziv odbio i predsjednik entitetskog parlamenta Nenad Stevandić pa se obojica sada suočavaju s mogućim prisilnim privođenjem.
Dogodi li se to, u BiH strahuju od izravnog sukoba policije RS-a i neke od državnih policijskih agencija koje bi dobile zadaću privođenja. Dodik istodobno mora odlučiti hoće li se ipak žaliti na prvostupanjsku presudu na jednogodišnju kaznu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
Ne učini li to ovog tjedna, a ranije je najavio da neće, presuda postaje pravomoćna i on će morati u zatvor ili tu kaznu otkupiti za 18 tisuća eura no zabrana političkog djelovanja svakako bi ostala na snazi. Dodik je na posljednje izjave državnog tajnika SAD-a Rubija pomirljivo reagirao, uz tvrdnju kako je za sve sadašnje probleme u BiH zapravo kriva bivša administracija Joea Bidena pa očekuje da će ih ova Donalda Trumpa otkloniti. Zaključio je kako se "BiH može očuvati samo uz konstantno uvažavanje glasova sva tri naroda i poštivanje stava RS-a i Federacije BiH".
POGLEDAJTE VIDEO: Dodik bi mogao u zatvor? 'Ako sam prekršio neke zakone, spreman sam odgovarati, ali nisam'
