NOVO:
U Makedoniji je jutros počeo referendum na kojem se građani izjašnjavaju o promjeni imena te bivše jugoslavenska republike, ali i ulasku Makedonije u NATO i EU.
Na referendumu milijun i 800 tisuća birača odlučuje na neobvezujućem referendumu. Do 11 sati odaziv je 8,03 posto, javlja reporter RTL-a Zoltan Kabok.
Zaev uvjeren da će većina građana zaokružiti 'da' na referendumu
Makedonski premijer Zoran Zaev izjavio je u nedjelju nakon glasovanja na savjetodavnom referendumu o sporazumu s Grčkom kako je uvjeren da će velika većina građana podržati promjenu imena te bivše jugoslavenske republike, što će joj omogućiti pristupanje NATO-u i otvaranje pristupnih pregovora s EU-om.
"Vjerujem da će ogromna većina to podržati jer je više od 80 posto naših građana za Europsku uniju i NATO", rekao je Zaev novinarima u svom rodnom gradu Strumici na jugu Makedonije.
On je pozvao građane da se u što većem broju izađu na referendum.
Ankete pokazuju da će većina onih koji izađu na referendum zaokružiti 'da' kao odgovor na referendumsko pitanje "Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?".
Međutim, većina protivnika sporazuma mogla bi bojkotirati referendum tako da je glavno pitanje hoće li se odazvati više od 50 posto birača što je potrebno da bi referendum bio valjan. Registrirano je 1,803.000 birača.
Rezultati referenduma očekuju se ubrzo nakon zatvaranja birališta u 19 sati.
RANIJE:
Građani Makedonije počeli su izlaziti u nedjelju ujutro na savjetodavni referendum o promjeni imena Makedonije, koji zapadni čelnici i makedonska vlada nazivaju povijesnom prilikom da se prekine grčka diplomatska blokada, no nije jasno što će se dogoditi ako rezultat bude negativan ili ako referendum ne uspije zbog slabog odziva građana.
Prihvaćanje promjena imena države prilika je vladi da dobije potvrdu povjerenja građana i možda poduzme prve korake prema pristupanju NATO-u i otvaranju pristupnih pregovora s EU-om.
No prvo bi bilo nužno da građani glasaju za novo ime - Sjeverna Makedonija - kako je dogovoreno s Grčkom u lipnju tzv. Prespanskim sporazumom.
Po sporazumu koji su potpisali grčki i makedonski ljevičarski premijeri, Aleksis Cipras i Zoran Zaev, bivša jugoslavenska republika bit će preimenovana kako bi se riješile dugogodišnje napetosti s Grčkom, koja tvrdi da se Makedonijom može zvati samo njezina sjeverna pokrajina.
Parlament u Skoplju podržao je sporazum sa 69 od ukupno 120 glasova. No, promjena ustava puno je teži korak i Zaev će trebati dvotrećinsku većinu.
Tek kada se to provede, Grčka će moći ratificirati sporazum i prekinuti blokadu Makedonije na putu prema EU-u i NATO-u.
U međuvremenu, Zaev je zakazao referendum kao ključni test popularnosti svoje vlade, iako to po Prespanskom sporazumu nije morao učiniti.
Zapadni čelnici pohrlili su u Skoplje pred referendum i pozivali Makedonce da se odazovu, signalizirajući da će samo prihvaćanjem sporazuma s Grčkom pomoći svojoj zemlji.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i ministar vanjskih poslova Heiko Maas, američki ministar obrane James Mattis, austrijski kancelar Sebastian Kurz, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn osobno su prenijeli tu poruku zadnjih dana.
Zaev je bio izravniji upozorivši Makedonce da će ili prihvatiti sporazum o promjeni imena ili i dalje biti izolirani. Tako je sastavljeno i referendumsko pitanje: "Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?".
No dok vlada i međunarodni gosti opisuju glasanje kao povijesnu priliku za Makedoniju, i dalje nije posve jasno što vlada ima od toga.
Referendum nije obvezujući pa bi Zaev mogao pokrenuti promjenu ustava čak i ako odgovor većine bude negativan ili odziv nedostatan.
Nacionalistička oporba protivi se promjeni imena zemlje smatrajući da je riječ o izdaji nacionalnog identiteta, a kritizira se i procedura kojom Zaev želi sporazum pretočiti u zakon.
"Referendum je savjetodavan... pa je njegov rezultat apsolutno irelevantan za moguću ratifikaciju sporazuma", rekla je profesorica i politička analitičarka Biljana Vankovska s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Skoplju.
Premda je Ustavni sud odbacio zahtjeve da se referendum proglasi nezakonitim, ona inzistira da on to doista jest.
Ako je referendum neobvezujući i pravno kontroverzan, zašto se uopće održava?
"Velik pritisak izvana pokazuje da je referendum važan međunarodnim igračima, jer mu je cilj da se stvori dojam da su Makedonci demokratski i dragovoljno prihvatili sporazum", kazala je.
"Na referendumu građani odlučuju, a političari slušaju. Referendum je uspješan, neovisno o tome kako glasa većina, ako je proveden po pravilima pravne države. Ovaj to, nažalost, nije", kazala je. On krši "sva zakonska načela", uključujući Kodeks dobre prakse Venecijanske komisije, kazala je.
Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo Vijeća Europe za ustavna i izborna pitanja.
Vankovska ne vjeruje da će odziv na referendum biti veći od potrebnih više od 50 posto kako bi bio valjan, ali upozorava da će Zaev ipak nastaviti s provedbom Prespanskog sporazuma iako je "on već u neregularnom procesu".
Neuspjeli referendum bi "delegitimizirao" Zaeva. A eventualnim nastavkom procesa ratifikacije on "će zaobići narod, izvor svojeg autoriteta i... izazvati nepredvidljivu političku i socijalnu krizu."
No kada bi odustao od Prespanskog sporazuma, Grčka bi i dalje nastavila blokirati primanje Makedonije u NATO i njezin napredak prema EU-u, što bi moglo povećati rizik od političke nestabilnosti. Zemlja je, naime, već bila na rubu rata 2001. kada su se pobunili etnički Albanci, koji čine oko četvrtine od ukupno 1,7 milijuna stanovnika, tražeći veća prava.
Države koje su promijenile ime
Makedonija, koja bi mogla postati Sjeverna Makedonija ako njezini stanovnici tako odluče na današnjem referendumu, nije prva zemlja koja mijenja ime.
Mnoge su se zemlje preimenovale nakon što su stekle neovisnost. Na primjer, Istočni Pakistan je postao Bangladeš, Cejlon se nazvao Šri Lankom, Nizozemska Istočna Indija nazvala se Indonezijom, a Rodezija Zimbabveom.
Međutim, promjene imena već suverenih država mnogo su rjeđe. Evo nekih primjera iz nedavne povijesti:
Svazi u eSvatini
U povodu 50. godišnjice neovisnosti Svazija, bivšeg britanskog protektorata, kralj Mswati III. objavio je u travnju 2018. da se zemlja vraća izvornom nazivu - eSvatini.
"Nećemo biti jedina država u Africi koja je zadržala ime iz kolonijalog doba", rekao je.
Novi naziv države znači "zemlja Svazija" na lokalnom jeziku.
Zair u DR Kongo
Zair se preimenovao u Demokratsku Republiku Kongo u svibnju 1997. nakon što je svrgnut diktator Mobutu Sese Seko.
Bivši Belgijski Kongo, koji je postao neovisan 1960. pod imenom Republika Kongo po istomenoj rijeci, Mobutu je odlučio preimenovati u Zair 1971. godine.
Burma u Mjanmar
Burmanska vladajuća hunta odlučila je 1989. zemlju nazvati Mjanmar, isto kako bi raskrstila s kolonijalnom prošlošću.
To nije spriječilo oporbu predvođenu nobelovkom Aung San Suu Kyi da se nastavi koristiti imenom Burma, po većinskom narodu.
Sjedinjene Države i neke druge zapadne zemlje godinama su odbijale koristiti naziv Mjanmar, ali se to polako mijenja nakon što je u zemlji 2012. počela demokratska tranzicija.
Gornja Volta u Burkina Faso
Gornja Volta, francuska kolonija koja je stekla neovisnost 1958., promijenila je ime u Burkina Faso u kolovozu 1984. godine. Tadašnji predsjednik Thomas Sankara također nije želio da ime države bude kolonijalno.
Burkina Faso znači "zemlja uspravnih ljudi" na najrasprostranjenijem domaćem dijalektu.
Kambodža u Kampućija i ponovo u Kambodža
Kambodžu je režim Crvenih Kmera preimenovao u Kampućiju nakon dolaska na vlast 1975. Radilo se o transkriptu naziva Kambodža na kmerskom jeziku.
Naziv je vraćen 1989. godine.
Dahomej u Benin
Petnaest godina nakon stjecanja neovisnosti od Francuske, Dahomej je 1975. promijenio ime u Benin, po moćnom kraljevstvu koje se širilo zapadnom Afrikom od 13. do 19. stoljeća, prije kolonizacije.
