Što tajlandske striptizete, vijetnamski kriminalci, bogati Kinezi, siromašni Mozambikanci, bivši policajci iz Južnoafričke Republike (JAR) i sjevernokorejski diplomati imaju s nestankom afričkih nosoroga, pita se BBC.
Radi se samo o nekim od likova umješanih u složenu krijumčarsku rutu koju je gotovo nemoguće policijski kontrolirati jer prelazi toliko puno granica te u njoj sudjeluju bezbrojni kriminalci. Između 2007. i 2014. krivolov nosoroga narastao je 9000%. Tako su 2007. krivolovci ubili 13 nosoroga u JAR-u, dok je 2014. broj ubijenih nosoroga bio 1.215. Organizirani kriminal prijeti samom postojanju ove vrste.
McMafija
Mreže organiziranog krivolova nosoroga predstavljaju tipičnu strukturu novih mafija na globalnom tržištu. Pojam 'mafija' nekoć je prizivao slike Marlona Branda kao Don Corleonea u 'Kumu', ili Tonya Soprana kao šefa mafije New Jerseyja. No u ranim devedesetima mafije širom svijeta počele su se prilagođavati novoj eri globalizacije. I baš kao što su i multinacionalne koorporacije često netransparentne dok šire svoje operacije preko brojnih teritorija i poreznih oaza s kompleksnim linijama snabdijevanja, isto to vrijedi i za nove mafijaške organizacije.
Stručnjak za međunarodni kriminal i sigurnost u Rusiji, Merk Galeotti, objasnio je kako to radi. Jedna od najmoćnijih grupa organiziranog kriminala u Moskvi je čečenska mafija. "Čečenska je mafija postala ime brenda, poput nekakve franšize", objašnjava Galeotti. "Oni bi prodali naziv 'čečenska' grupama koje su ubirale reket za zaštitu u drugim gradovima. No ako bi neka grupa tvrdila da ima veze s Čečenima, ali ne bi izvršavala svoje prijetnje, to bi umanjilo vrijednost brenda. Pravi bi Čečeni došli po njih."
Model je počeo u Rusiji 90-tih, ali se sada proširio diljem svijeta u obliku raznih zločinačkih poduhvata te pokriva sve, od kolumbijskih narko-kartela do vijetnamskih grupa koje trguju ugroženim vrstama.
A zatim se pojavila 'država mafija', zemlja koju vodi snažna grupa korumpiranih političara i službenika obavještajnih službi s vezama bliskim mrežama organiziranog kriminala. Putinova se Rusija često optužuje za tako što. A isto tako i Sjeverna Koreja. U slučaju Kim Jong-unovog režima, to je zato što se Sjeverna Koreja ne može i ne želi integrirati u globalni financijski sustav. Dokle god su na snazi sankcije protiv Pyongyanga, jedini načini na koji ta država može doći do deviza su oni nezakoniti.
Sjevernokorejska veza
Godina 2015. policija u glavnome gradu Mozambika, Maputu, uhitila je grupu ljudi i konfiscirala rog nosoroga, veliku svotu dolara, manju količinu lokalne valute i, dosta neobično, četiri vreće riže. Dvojica od uhićene četvorke bili su Sjevernokorejanci koji su tvrdili da su diplomati smješteni u JAR-u. Za jamčevinu im je određeno 30.000 dolara, što su spremno platili prije no što su žurno napustili zemlju.
Reporter Julian Rademeyer primjetio je ovu vijest o uhićenjima te počeo kopati dublje, te na kraju objavio poznato djelo 'Diplomats and Deceit' (diplomati i prijevara). "određeni broj sjevernokorejskih ambasada u Africi tvori čvorište nezakonite trgovine rogom nosoroga, cigaretama i mineralima", napisao je. Dodatno je pojasnio kako "diplomati rade pod nadzorom Ureda 38, tajanstvenog vladinog odjela čija jedina svrha je nabava deviza." Dodao je i kako će "sve strože gospodarske sankcije, čiji je cilj stopirati razvoj nuklearnog oružja u Sjevernoj Koreji, vjerojatno potaknuti širenje nezakonitih aktivnosti i kriminalnih mreža pod državnom kontrolom Sjeverne Koreje."
Prosječna plaća u sjevernokorejskoj ambasadi je oko 1.000 dolara, što u većini svjetskih gradova nije dovoljno za život. Tako da, uz zadatak da pribave devize za svoje šefove u Pjongjangu, diplomatsko osoblje ima i znatnu potrebu 'pojačati' vlastita primanja. Tijekom vremena, sjevernokorejski su diplomati bivali uhićeni zbog prodaje neoporezovanog alkohola i cigareta, dilanja heroina i metamfetamina, kao i za podvođenje žena za seksualne usluge, Južna Koreja procjenjuje kako podaja nezakonitih dobara i usluga širom svijeta donosi Sjevernoj Koreji godišnji prihod od gotovo milijardu dolara.
Prebjezi iz Sjeverne Koreje rekli su kako je 2006. ondašnji sjevernokorejski vođa Kim Jong-il odlučio prekinuti s prodajom narkotika. Navodno, smatrao je kako ta radnja šteti reputaciji njegove zemlje. No druga teorija tvrdi kako je vladu u Pekingu zabrinuo porast ovisnosti u Kini te je stoga pritisla Pjongjang. Kraj trgovine drogom značio je da diplomati u svojim torbama više nisu mogli švercati i do 3.000 tableta amfetamina.
Tada su Sjevernokoreanci smješteni u afričkim državama otkrili novo tržište. Rastuće bogastvo kineske i vijetnamske srednje klase ponovo je potaknulo potražnju za rogom nosoroga. Početkom 2000-tih rog ove ugrožene životinje nije bio na popisu nezakonitih dobara i usluga koje su nudile nove transnacionalne bande. Većinom su prodavali žene, droge i oružje.
U dva desetljeća prije 2008. vlasti u južnoafričkim zemljama, kao i one u Kini i Jemenu, dva najvažnija tržišta, smatrali su kako su uspješno izbrisali s lica zemlje većinu trgovine roga nosoroga, kao i slonove bjelokosti. Broj nosoroga i slonova rastao je zdravim tempom pa su neke vrste i skinute s popisa ugroženih. Ali 2008. broj nosoroga ubijenih zbog roga naglo je skočio.
Potražnja za rogom i dalje postoji. Rog u prahu koristi se u tradicionalnoj kineskoj medicini preko 4000 godina. A sada vrijedi više nego kokain, heroin ili zlato. Ovisno o lokaciji prodaje, može se prodati za između 25.000 i 60.000 dolara po kili. Zarada iz ove trgovine je fenomenalna.
Lov na lovce
Spoj siromašnih Afrikanaca i korumpiranih predstavnika vlasti s dalekoistočnim kriminalcima i špijunima prefstavlja poseban problem regularnim policajcima i zahtijeva ogromne količine sredstava koja većina afričkih država jednostavno nema.
'Big Joe' Nyalunga trenutno čeka suđenje s gruponm drugih optuženika zbog optužbe za krivolov nosoroga. Big Joe bivši je policijski inspektor JAR-a pa mu je poznat pravni sustav. Uhićen je još u prosincu 2012., ali je većinu vremena proveo van zatvora zahvaljujući plaćanju jamčevine. Suđenje bi mu napokon trebalo početi ovoga proljeća. Nyalunga poriče sve optužbe.
Radi se o šefu bande. Ljudi poput njega organiziraju krivolov u ruralnim zajednicama gdje su ljudi izrazito siromašni, a znaju kako loviti divlje životinje. Nosoroge se imobilizira snažnim lovačkim puškama, a zatim im se, dok su još živi, odreže rog. Nakon toga ih se ostavi da polako iskrvare do smrti. Lovokradice ih ne žele odmah ubiti jer bi mrtvi nosorog privukao lešinare, što bi uzbunilo rendžere.
Rogove zatim prodaju posrednicima koji ih izvoze, najčešće na Daleki istok. Tamo od njih rade ili medaljone za sreću ili se koriste u tradicionalnoj medicini kako bi izliječili sve, od raka do impotencije. Tužitelji tvrde kako je Big Joe ostvario veliku zaradu na trgovini tijekom godina.
Bogati turisti-lovci i siromašni krivolovci
Siromašni lovci iz JAR-a, Zimbabvea i Mozambika u šefovima bandi vide Robina Hooda. Ruralni siromasi mrze činjenicu da se znatna novčana sredstva upućuju u zaštitu divljih životinja kako bi ih bogati bijeli turisti mogli dolaziti gledati, dok su njihove zajednice prepuštene same sebi.
Krivolovci su najčešće neobrazovani, siromašni ljudi na donjem kraju prehrambenog lanca kojima jednostavno očajnički trebas bilo kakav prihod. Stoga šefovi bandi najčešće bez problema regrutiraju stanovnike sela uokolo ogromnog Nacionalnog parka Kruger gdje se nalazi najviše velikih divljih životinja, i gdje turisti troše ogromne količine novca kako bi ih vidjeli.
Za velike količine novca moguće je zakonito ubiti zvijeri u Nacionalnom parku. Većinu tih lovaca čine srednjovječni Amerikanci i Europljani, no u zadnje su se vrijeme počeli pojavljivati i bizarniji likovi, kao što su vijetnamski 'biznismeni' i mlade žene iz Tajlanda. Ovi dalekoistočni gosti nisu posjedovali vještine potrebne za lov na velike zvijeri. Umjesto toga unajmili bi lokalne lovce, a zatim bi pozirali za selfije pred mrtvom životinjom.
Kasnije se pokazalo kako su Tajlanđanke radile kao plesačice i prostitutke u barovima u Johanesburgu, te da su im kriminalci iz Vijetnama i Laosa plaćali za dodatne poslove. ove bi žene išle s azjskim predstavnicima i njihovim južnoafričkim posrednicima, a žene bi glumile lovce na trofeje. Na taj bi način krijumčari uštedjeli na slanju željenih dijelova životinja u Aziju, jer bi se prenosile kao legalno nabavljen trofej.
Novi rat
Još jedna karakteristika ovih globalnih mafija je ta da se sada radi o multimilijunskim organizacijama koje su često boje snabdjevene od lokalnih policija koje bi ih trebale loviti.
Krivolovci koriste vojno naoružanje, vozila i helikoptere u lovu na slonove i nosoroge, čime frustriraju rendžere koji ih pokušavaju zaustaviti. Stoga su Nacionalni park Kruger i okolni privatni rezervati militarizirali svoje snage za borbu protiv krivolovaca, što je kod nekih stručnjaka stvorilo strah od utrke u naoružanju između krivolovaca i čuvara parkova, poput onog koji se dogodio tijekom američkog 'rata protiv droge', koji je rezultirao desecima tisuća mrtvih.
Postoji rastući konsenzuns među sigurnosnim i policijskim stručnjacima širom svijeta kako transnacionalne zločinačke organizacije predstavljaju jedno od najvećih globalnih prijetnji s kojom se suočavamo, zajedno s klimatskim promjenama, pandemijama i oružjem masovnog uništenja. No kako sudbina nosoroga pokazuje, daleko smo od rješenja ovog problema.
