Francuski predsjednik Emmanuel Macron oštro je kritizirao prosvjednike koji su se u Parizu sukobili s policijom u drugom valu prosvjeda potaknutih poskupljenjem goriva.
"Neka se srame oni koji su napali snage sigurnosti, koji su bili nasilni prema drugim građanima i novinarima", napisao je Macron na Twitteru, koji je omiljeno sredstvo obračuna američkog predsjednika Donalda Trumpa.
"U Republici nema mjesta za nasilje", dodao je, pohvalivši ujedno "hrabrost i profesionalnost" policajaca.
Žuti prsluci
Subotnji je prosvjed drugi vikend zaredom organizirao pokret "žutih prsluka" a prema podacima policije na ulice je izašlo više od 100 tisuća prosvjednika. Pokret je dobio ime po fluorescentnim prslucima koji su sastavni dio obavezne opreme vozila.
Prije tjedan dana na prosvjedima je sudjelovalo gotovo 300 tisuća građana. Organiziraju ih putem društvenih mreža pristaše pokreta koji većim dijelom nema istaknute vođe.
U početnoj su fazi meta njihovih kritika bile više trošarine za dizel a naknadno su počeli iskazivati nezadovoljstvo i višim troškovima života, posebno u ruralnim dijelovima Francuske, te pojedinim elementima politike francuskog predsjednika.
Policija je u Parizu upotrijebila suzavac i vodene topove kako bi rastjerali prosvjednike koji su u središtu grada podigli barikade, uništavajući prometne znakove i bacajući cigle na policiju.
Neki su se pokušali probiti kroz policijski kordon do predsjedničke palače, zabranjene zone za prosvjede.
Napadnuti i novinari?
U Toulouseu i Beziersu je prema izvješćima državnih medija napadnuto i nekoliko novinara.
Glasnogovornica prosvjednika Laetitia Dewalle tvrdi da je prosvjed bio miran. "Nismo došli ovamo da bismo se sukobili s policijom. Želimo samo da nas vlada posluša", ustvrdila je Dewalle za AFP.
U pokretu "žutih prsluka" nazvali su najnovije prosvjede "drugim činom" kampanje.
Prema navodima policije, uhićeno je 35 prosvjednika a još 22 ih je zadržano u policijskim stanicama.
U proteklih 12 mjeseci cijena dizela, goriva koje se u Francuskoj najviše koristi, porasla je oko 23 posto, na prosječnih 1,51 eura po litri, što je njezina najviša razina od početka 2000-ih, piše agencija AFP.
Cijene nafte rasle su do početka listopada ali su u međuvremenu osjetno pale. Macronova je pak vlada ove godine u sklopu kampanje za čišće automobile i gorivo povisila trošarine na ugljikovodike za 7,6 eurocenti po litri dizela, odnosno za 3,9 eurocenti po litri benzina.
Zadnja je kap bila odluka o dodatnom povećanju trošarina na dizel za 6,5 eurocenti, te za 2,9 eurocenti za benzin od početka iduće godine.
Trošarine, trošarine, trošarine...
Predsjednik je tri četvrtine povećanja cijene goriva pripisao poskupljenju nafte na svjetskim tržištima ali je također naglasio da treba dodatno povećati trošarine na fosilna goriva za potrebe financiranja ulaganja u obnovljive izvore energije.
Vlada je pokušala spriječiti prosvjede najavom pomoći obiteljima slabijeg imovinskog statusa u plaćanju računa.
S obzirom na to da se rast troškova života prometnuo u jedan od najvećih izazova Macronova mandata, premijer Edouard Philippe najavio je da će subvencije za potrošnju energije ubuduće dobivati 5,6 milijuna kućanstava, u odnosu na dosadašnjih 3,6 milijuna.
Država će također obiteljima s niskim primanjima udvostručiti naknadu za zamjenu i uništenje starih vozila koja zagađuju okoliš i proširiti je na ukupno milijun vozača takvih vozila kroz razdoblje od pet godina. Najavljuju i porezne kredite za one koji vozila u velikoj mjeri koriste za rad.
