Portal Listverse donosi listu 10 brutalnih i sadističkih igara u kojima su ondašnji Rimljani uživali kao publika u grandioznom Koloseumu.
10. Na ljuljačkama su ih proždirale zvijeri
Organizatori igara u Starom Rimu mali su neke doista čudne ideje, a jedna od najčudnijih bila je sprava zvana petaurua. Radilo se o ogromnoj klackalici koja bi ljude mogla podići i po pet metara u vis. Kriminalce bi razodjevene izveli u Koloseum s rukama svezanim na leđima te ih stavili na te goleme klackalice. Na njima su jedni druge odbacivali u vis.
U jednom trenutku u arenu bi bile puštene divlje životinje koje bi ih nastojale dohvatiti i proždrijeti. One koji bi bili na vrhu klackalice zvijeri nisu mogle dohvatitit, pa bi kriminalci očajnički pokušavali odbaciti one na drugoj strani klackalice na tlo među zvijeri. Publika bi za to vrijeme stavljala oklade na onoga koji će najduže poživjeti. No, takvih je bilo malo jer čim bi netko odbacio momka s druge strane klackalice na tlo, njegova bi se strana smjesta stropoštala što bi tada značio i njegov kraj.
9. Divlje životinje 'iskaču' iz zemlje
Zvijeri koje bi bile pripuštane u Koloseum ne bi ondje pristojno došetale iz svojih kaveza. O, ne! One bi nesretnike bačene u arenu da se bore s njima doslovce zaskakale ispod njihovih nogu. Koloseum je bio prepun tih kamufliranih zamki koje bi ispod površine arene pokretao sustav od 24 dizala napravljenih tako da svako može podići do 270 kilograma tereta.
Tim su staromodnim dizalima iz zemlje izlazili golemi predatori: lavovi, vukovi, leopardi, medvjedi... spremni u trenu iznenaditi svoje žrtve. Trebalo je čak osmero ljudi da okretanjem drvene osovine na tim dizalima podignu zvijeri na površinu. Morali su to učiniti bez greške jer bi u suprotnom, ako bi pokvarili šou, i sami bili bačeni u arenu da se bore sa zvijerima.
8. Borba golog cara sa zvijerima
Car Komod bio je poznat po tome što bi i sam često sudjelovao u gladijatorskim borbama. Njegova ljubav prema gladijatorstvu, ali i psihička nestabilnost, vjerojatno su kumovali tome da bi obično sam ušetao u arenu i to - gol golcat! U većini slučajeva goli bi Komod pobijeđivao te na kraju zaklao zvijeri poput lavova, nojeva, nilskih konja, slonova i žirafa pred publikom koja mu je morala klicati.
Ponekad bi se borio i protiv ljudi, koje nakon pobjede nije ubijao kao što je to činio sa zvijerima. No, pripremajući se za borbe pred svjetinom u areni, Komod je na treninzima hladokrvno ubijao svoje sparing-partnere. Zgroženi time, a i mnogočime drugim, njegovi su ljudi skovali zavjeru protiv njega, da bi ga na koncu u kadi zadavio njegov učitelj hrvanja.
7. Patuljici se bore satarama
Dok je Starim Rimom vladao Komod, u gladijatorske borbe nisu slani samo robovi i kriminalci nego i bogalji i patuljci. Komod je jednom naredio da se nađu svi patuljci u carstvu i dovedu u Rim. Svaki je ondje dobio sataru i bio bačen pred publiku u Koloseumu da se bori do zadnjega.
Komod je običavao skupiti i bogalje bez nogu te ih dao zavezati u nizu usred arene. Tada bi osobno došao, pa krenuvši od jednoga do drugoga svima odreda bi smrskao lubanju toljagom.
6. Kad izgladnjeli medvjed raskomada Orfeja
Pred publikom u Koloseumu igrani su mnogi mitovi Staroga Rima. Ta uprizorenja literarnih djela nisu izvodili glumci., već su to bili puki masakri u kojima su sudjelovali kažnjenici.
Primjerice, jedna takva predstava prikazivala je Prometejevo mučeništvo pri čemu bi rob koji je glumio Prometeja bio prikovan na križ, a trbuh mu razrezan i otvoren. Tada bi u arenu bio pušten medvjed da ga dokrajči. U uprizorenju druge priče, kažnjenika koji bi glumio Orfeja bio je poslan među zvijeri da im svira na liri. Srećom, bile su to pitome životinje koje mu nisu naudile. Bar ne isprva. Name, gledanje čovjeka koji hoda okolo ne ubijajući nikoga niti bivajući ubijen postalo je prilično dosadno ondašnjoj publici, pa su organiztaori malo izmijenili prvotni scenarij i usred predstave pustili izgladnjelog medvjeda da dokosuri "Orfeja".
5. Slon koji hoda po užetu
Igre u Koloseumu bile su ujedno prilika Rimljanima da vide životinje koje nikada ranije nisu vidjeli. Ondje je publici prikazana prva žirafa koja je ikada kročila na tlo Europe. Nju je zarobio sam Julije Cezar te ju doveo u arenu okovanu lancima, a publika je bila očarana egzotičnošću. No, bio je to Stari Rim i pokazivanje životinja, kao i u prethodnom primjeru, nije bilo dovoljno pa su egzotične zvijeri poput slonova, nosoroga, nilskih konja i žirafa puštane da se bore jedne s drugima.
Drugi puta bi u arenu bili dovedeni lovci da za zabavu svjetine zakolju te životinje. Prema jednom antičkom izvoru, car Neron uspio je 'srediti' da slon hoda po užetu što je publiku dovelo do delirija, iako je iz starih zapisa ostalo neznano koliko je ljudi i na koji način moglo držati nategnuto uže dok je po njemu kročio pravi slon!?
4. Kad arena postane klaonica
Godine 281 car Marko Aurelije Prob dao je zasaditi biljke ne po Koloseumu već po cijelom Circusu Maximusu, sve dok taj tadašnji hipodrom nije izgledao poput šume. Zatim je pozvao građane u arenu na događaj koji ovi nikada ranije, a ni kasnije nisu vidjeli. Pozvani su da se s tribina spuste u samu arenu gdje su potom bile puštene horde životinja, mahom biljojeda poput nojeva ili jelena. Kada bi one počele brstiti biljke, ljudima je prepušteno da ih do mile volje poubijaju, a njihova trupla odnesu kućama. Prava klaonica!
3. Žene-gladijatori u krvavim borbama
U gladijatorskim borbama u Koloseumu nisu uvijek nastupali muškarci. Nekim je carevima bilo uzbudljivo puštati žene u borbu do istrebljenja. Pred carom Titom običavala bi stati jedna 'ratnica' te mu ovako reći: "Nije dovoljno da ti služi samo ratnik Mars. I Venera će biti tvoja sluškinja". Nakon tih riječi očinjala bi borba. Titov brat Domicijan kada je preuzeo vlast imao je više žena-gladijatora od ijednog dotadašnjeg cara. Za razliku od muškaraca, žene jedva da su bile obučavane za borbu već bi bile puštane da se bore kako znaju. "Kakav osjećaj srama može imati žena s kacigom na glavi, koja za svoju ženstvenost ne mari, a voli sirovu snagu", zapisao je u to doba jedan rimski pjesnik.
2. Pomorska bitka u Koloseumu!
Najmanje četiri različita izvora govore o nevjerojatnom događaju kada je Koloseum bio napunjen vodom kako bi u njemu mogla biti izvedena prava pomorska bitka! To je zahtijevalo nevjerojatne tehničke izvedbe.
U arenu je 'porinuta' čitava flota brodova s posadama sastavljenima od kažnjenika. Prvi puta je jedna takva pomorska bitka bila uprizorena za Julija Cezara, a uključivala je čak 4.000 veslača i dvije tisuće boraca na brodovima stvarne veličine. Bio je to toliko uzbudljiv prizor da su ljudi na tribinama gazili jedni preko drugih kako bi imali što bolji pogled na bitku.
No ta je predstava ipak bila ništavna u odnosu na onu koju je dao uprizoriti car Klaudije. U umjetnom moru usred Koloseuma pred njim se borilo čak stotinu lađa i 19 tisuća vojnika! Neki su zatvorenici najprije odbili boriti se u takvoj predstavi. No, tada je Klaudije poslao svoju gardu da im poruče i pokažu što će im se dogoditi ako odbiju boriti se i umrijeti za zabavu puka. Tek tada je šou mogao početi.
1. Gušenje četkom iz javnog zahoda
Kažnjenici, naravno, nisu bili presretni što ih se slalo u arenu da boreći se umiru za zabavu građana Rima. Stoga su mnogi odlučili radije umrijeti prije izlaska u borilište. Jednom su prilikom 29 saksonskih zarobljenika naizmjence zadavili jedni druge kako ne bi morali nastupiti u borbama na kraju kojih bi ih ionako čekala smrt. Jedan je kažnjenik gurnuo glavu kroz letvice kotača drvenih kola i zavrtio ga kako bi mu slomile vrat.
No, najočajniji je, bez sumnje, bio jedan germanski zarobljenik koji je uzeo spužvu za čišćenje javnog zahoda (pandan današnjoj četki za WC) te ju gurnuo u grlo sve dok se njome nije ugušio.
Rimljani su čin tog očajnika shvatili kao dio predstave, a nakon njegove jezive smrti, filozof i pisac Seneka napisao je: "Kakav hrabri momak! Zaslužio je da mu bude dozvoljeno izabrati sudbinu!"
