Okrugli stol organizirao je Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH, Ured za pružanje pravne pomoći braniteljske populacije te Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH, a nazočili su brojni dužnosnici kao i sudionici Domovinskog rata, zapovjednici brojnih postrojba od prostora Posavine do Hercegovine.
"Radi se o stigmatiziranju naroda i kolektivne odgovornosti kroz zajednički zločinački pothvat i zapovjednu odgovornost. Zločinački pothvat je političko pitanje koje zahtjeva široku akciju. Po predmetima koji se vode i najavljuju važno je pobijati neistine jer može imati teške posljedice ne samo po optužene u Den Haagu, nego i u BiH", rekla je voditeljica ureda za pravnu pomoć Hrvatima pri HNS-u BiH Nika Pinter.
Po njezinim riječima za pripadnike HVO-a, a naročito zapovjednike tužiteljstva primjenjuju te kvalifikacije, dok se istodobno za pripadnike bošnjačke Armije BiH one zanemaruju. Ravnatelj Dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž je rekao kako se radi o očitoj manipulaciji čiji je cilj Hrvate poraziti krivotvorenjem istine o zbivanjima za vrijeme rata. "Vidljivo je da postoji zloporaba oko selektivnog procesuiranja ratnih zločina i pristupa oko rata u BiH. Naime, primjetno da se ne procesuiraju ratni zločini nad hrvatskim civilima u BiH, te je primjetno da se nastoje zlorabiti procesi protiv Hrvata za buduća politička rješenja", smatra Raguž.
Različiti zakoni za različite nacije
U bosanskohercegovačkom pravosuđu postupci za ratne zločine se vode po dva zakona, jednome iz vremena bivše Jugoslavije i drugom puno težem s dvostruko većim kaznama donesenom 2003. Hrvate se u pravilu procesuira po strožem, a Bošnjake po lakšem zakonu s predrasudama kako su jedni unaprijed determinirani kao zločinci a drugi kao osloboditelji. Pri tome je predstavio podatke po kojima je do sada za zločine protiv čovječnosti optuženo 212 Srba, 24 Hrvata i samo trojica Bošnjaka. Do sada su za ove zločine Hrvati dobili 84 godine zatvora, a Bošnjaci nijednu, tvrdi Raguž.
U izjavi za medije nekadašnji ratni ministar obrane HercegBosne Vlado Šoljić istaknuo je kako očekuje zauzimanje Republike Hrvatske u rasvjetljivanju istine o Domovinskom ratu u BiH. "Prema stanju presude Hrvatska je do sada jedina zločinačka država na ovome području. Ona je po tim navodima napadala BiH i Srbiju iako činjenice govore drukčije. Srbija je napala Hrvatsku, a iz BiH je napadana Hrvatska. Kada bi to prihvatila kao gotovu činjenicu, Hrvatska bi imala goleme posljedice. Zbog toga ih to motivira i trebaju se uključiti u potporu", rekao je Šoljić.
Prijetnje ratom i mobilizacijom
Povjesničar Ivo Lučić, s Instituta za povijest u Zagrebu rekao je kako srpsko i bošnjačko vodstvo nisu promijenili svoje ratne ciljeve, a to su odcjepljenje i stvaranje unitarne države bez Hrvata. "Hrvatski cilj je ravnopravnost i očuvanje kulturnog i političkog suvereniteta. Institucionalna zaštita je koliko mi se čini potrošena i promijenjena nametanjem izmjena. Ne čini mi se da nam ne preostaje ništa drugo do pokretanja radikalnije opcije", smatra Lučić.
Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić istaknuo je da je danas trenutak kada treba donositi hrabre odluke. "Danas smo svjedoci prijetnjama ratom i mobilizacije, a to govore osobe koje zahvaljujući selektivnoj pravdi nisu procesuirane za ratne zločine. Imamo li se pravo zadovoljiti se samo izborom legitimnih predstavnika. Mislim da nemamo. Samo administrativno i ustavno rješenje jamči nam opstanak, a to podrazumijeva federalnu jedinicu", istaknuo je Ljubić.
