Henry Kissinger, bivši američki državni tajnik i glavno lice američke vanjske politike, napunio je nedavno 99 godina, dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1973. godine.
Kissinger je bio omražen zbog uloge u Vijetnamskom ratu, a danas njegov nasljednik Antony Blinken ulaže milijarde u rat u Ukrajini. Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 23. svibnja Kissinger je poručio da Ukrajina mora Rusiji dati dio teritorija, što je razbjesnilo mnoge. Po njemu, Ukrajina bi se trajno trebala podijeliti prema stanju od prije 24. veljače, kada su dijelovi Donecka i Luhanska bili pod kontrolom proruskih separatista, a Krim je bio dio Rusije, kao što je od 2014., prenosi Sunday Times.
Za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog rekao je kako nema sumnje da je on obavio povijesnu misiju. "Zelenskij je slučajni predsjednik, dolazi iz zajednice koja nikad nije bila predstavljena na toj poziciji, jer je Židov kao i ja. On je postao slučajan predsjednik zbog frustracije unutarnjom politikom. A onda se suočio s pokušajem Rusije da Ukrajinu vrati u potpuno ovisan i podređen položaj. I okupio je svoju zemlju i svjetsku javnost na povijesni način. To je njegovo veliko postignuće", rekao je Kissinger.
'Putinov problem'
Na pitanje o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, s kojim se sretao više puta od slučajnog susreta ranih 1990-ih, Kissinger kaže da je mislio kako je on promišljeni analitičar. "Putinov je problem taj što je on šef zemlje u propadanju i sad je izgubio osjećaj za mjeru", rekao je.
U vrijeme ruske aneksije Krima 2014. Kissinger se u jednom članku izjasnio protiv ideje o ulasku Ukrajine u NATO, predlažući joj umjesto toga neutralni status poput Finske. Još tada je upozorio da nastavak razgovora o ulasku Ukrajine u NATO riskira izbijanje rata. Sada pak Finska i Švedska ulaze u NATO.
"NATO je bio odličan za suočavanje s agresivnom Rusijom kada je bila glavna prijetnja svjetskom miru. Sad je NATO izrastao u instituciju koja odražava europsku i američku suradnju na jedinstven način, i važno ga je održavati. No, važno je prepoznati da će se veliki problemi dogoditi u odnosima Bliskog istoka i Azije prema Europi i Americi. A NATO je institucija čije članice nemaju nužno kompatibilne stavove", rekao je Kissinger.
Članice NATO-a sad su se okupile oko Ukrajine jer je to podsjećalo na stare prijetnje, ali pitanje je kako okončati taj rat. "Na kraju se mora naći mjesto za Ukrajinu, i mjesto za Rusiju ako ne želimo da Rusija postane predstraža Kine u Europi", ističe.
Nespojivi zadaci
"Amerika i Kina, dvije zemlje sa sposobnošću da dominiraju svijetom, suparnici su kojima upravljaju nekompatibilne vlasti, u vrijeme kad bi zahvaljujući tehnologiji rat mogao uništiti svijet. U tom smislu, drugi hladni rat potencijalno je još opasniji od prvog hladnog rata. Obje velesile sada prvi put imaju usporedive ekonomske resurse, a tehnologije uništenja su još strašnije, posebno s pojavom umjetne inteligencije", rekao je Kissinger.
Iako dodaje kako ne vjeruje da je svjetska dominacija kineski koncept, moglo bi se dogoditi da postanu tako moćni, a to nije u američkom interesu.
"Mi na Zapadu imamo naizgled nespojive zadatke. Potrebne su vam obrambene ustanove sposobne nositi se s modernim izazovima. U isto vrijeme treba vam neka vrsta pozitivizma u društvu kako bi ti napori bili u ime nečega, jer se inače neće održati. Drugo, potreban vam je koncept suradnje s drugim društvom, jer sada ne možete izraditi nikakav koncept njihova uništenja. Dakle, dijalog je neophodan", poručuje Kissinger.
No dijaloga nema, osim izmjene optužbi.
