Koliko Kina ostaje privlačna za poslovne ljude iz inozemstva s obzirom na sveobuhvatne izmjene Zakona protiv špijunaže koji je prije nekoliko dana usvojio kineski parlament? Stručnjaci strahuju da bi se rizici za strane tvrtke i strane državljane koji rade u Kini mogli povećati. Pokušaj Pekinga da pooštri kontrolu kroz promjene zakona mogao bi se negativno odraziti na inozemno poslovanje, upozoravaju stručnjaci, piše Deutsche Welle.
Izmjene zakona usvojene prošli tjedan proširuju njegovu primjenu na svako područje koje vlasti smatraju relevantnim za nacionalnu sigurnost. Istodobno se proširuju ovlasti vlade za pritvaranje i provjeru osoba te izricanje zabrana ulaska i izlaska iz zemlje.
Peking strahuje od 'obojenih revolucija'
Sa stajališta Pekinga, zakon prije svega ima prednosti: izmjene, koje stupaju na snagu 1. srpnja, pridonijet će preciziranju definicije špijunaže i odgovornosti nadležnih vladinih agencija, kaže Wang Aili, direktor Ureda za kazneno pravo kineskog Odbora za zakonodavstvo. Prema službenom tumačenju, ova prva veća izmjena Zakona protiv špijunaže od njegova uvođenja 2014. stavlja poseban fokus na kibernetičku sigurnost zemlje.
Neovisni stručnjaci ne dijele to mišljenje. Oni prije svega smatraju da su ove mjere izraz dubokog straha Pekinga od takozvanih "obojenih revolucija" - pobune protiv vlade koju bi podržali veliki dijelovi stanovništva. "Najvažnija svrha ovog zakona je spriječiti moguću obojenu revoluciju u Kini", kaže kineski pravni stručnjak Teng Biao.
Prema Tengu, kinesko civilno društvo, koje je već bilo podvrgnuto oštrim represijama otkako je Xi Jinping preuzeo dužnost 2012., vjerojatno će i dalje biti izloženo represiji. "Postoji vrlo malo oporbenih glasova koji su još uvijek u stanju braniti temeljna prava. A postoje znakovi da bi ti slabi, neovisni glasovi mogli biti dodatno potisnuti", rekao je Teng.
Povećani sigurnosni rizici za strance
Osim strožeg odnosa prema civilnom društvu, neki analitičari strahuju da bi izmijenjeni Zakon protiv špijunaže također mogao povećati sigurnosne rizike za strane državljane i strane tvrtke u Kini. Posljednjih godina je u Kini zbog sumnje u špijunažu uhićeno više stranaca, među kojima je i 17 japanskih državljana.
Najpoznatiji slučajevi optuženih za špijunažu u Kini su dvojica Kanađana Michael Kovrig i Michael Spavor, australski novinar Cheng Lei, australski pisac Yang Hengjun i zaposlenik japanske farmaceutske tvrtke Astellas Pharma. Japanska vlada zatražila je od Pekinga puštanje direktora farmaceutske tvrtke na slobodu. Kada je japanski ministar vanjskih poslova boravio u Peking prošlog mjeseca, navodno je ova tema također bila na dnevnom redu.
Analitičari smatraju kontradiktornom želju vlade da privuče više stranih ulaganja nakon recesije izazvane pandemijom korone i da u isto vrijeme povećava rizike za strane tvrtke. "Ne možete oboje zajedno, a ona (vlada – op. red.) će to shvatiti u budućnosti", kaže Dexter Roberts, viši suradnik Indopacifičke sigurnosne inicijative Atlantskog vijeća.
Američke tvrtke na meti Pekinga
Nekoliko američkih kompanija posljednjih se mjeseci našlo na meti kineskih vlasti. Mintz grupa sa sjedištem u SAD-u, koja istražuje međunarodna poslovna okruženja, bila je prisiljena zatvoriti svoj ured u Pekingu nakon što je policija uhitila njezinih pet lokalnih zaposlenika. A prije nekoliko dana američka konzultantska tvrtka Bain & Company objavila je da je kineska policija ispitala zaposlenike u njenom uredu u Shanghaiu.
Zakon protiv špijunaže za strane tvrtke mogao bi dugoročno imati vrlo negativan utjecaj na poslovne odnose, strahuje Roberts iz Atlantic Councila u intervjuu za DW. "Sve manje i manje stranih firmi želi otvoriti predstavništva u Kini, osobito kada su njihovi poslovi potencijalno osjetljivi", kaže on.
Američki veleposlanik u Kini Nicholas Burns također je u utorak, 2. svibnja, izrazio zabrinutost zbog nedavno izmijenjenog Zakona protiv špijunaže. To bi, rekao je on, rutinske zadatke poput dubinske analize potencijalno moglo učiniti nezakonitima. "Nadamo se da možemo stvoriti okruženje ovdje u kojem se američki poslovni ljudi, novinari i akademski građani mogu osjećati sigurnima i sposobnima za obavljanje posla koji ih je doveo u zemlju, a ne suočavati se sa zastrašivanjem", rekao je Burns.
Sve veći broj zabrana putovanja
Zapravo, prema nedavnom izvješću grupe za ljudska prava Safeguard Defenders, praksa nametanja proizvoljnih zabrana putovanja postala je sve češća u Kini. "Kina je proširila zakonske mogućnosti zabrane putovanja i sve ih više primjenjuje, ponekad bez pravnog temelja", piše u izvješću. U skladu s tim, "deseci tisuća" kineskih državljana su u nekom trenutku pogođeni zabranama izlaska iz zemlje.
A nisu pošteđeni ni stranci. Prema studiji ekonomista Chrisa Carra i Jacka Wroldsena iz 2022., najmanje 128 stranih državljana dobilo je zabranu napuštanja Kine između 1995. i 2019., a među njima je bilo 29 Amerikanaca i 44 Kanađanina.
