Smrt od pretjeranog rada prvi put je zabilježena 1987. kada je japansko ministarstvo zdravlja obratilo pažnju na neobične smrti šefova u tvrtkama. Broj smrti uzrokovanih pretjeranim radom lani je dosegnuo broj 2310. Međutim, taj podatak Ministarstva zdravlja demantira Nacionalno vijeće zaštite za žrtve karoshija koje navodi da je broj umrlih dosegao i 10 tisuća godišnje.
Nakon Drugog svjetskog rata rad je u Japanu izazivao osjećaj svrhe, a radnici koji su imali najduže radne smjene na svijetu motivirani su ne samo financijski nego i psihološki. Tako je on Japancima postao glavni interes u životu.
Nekoliko desetljeća kasnije, u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, počele su se nazirati prve negativne posljedice. Radnici nisu mogli pratiti ekonomski rast zemlje i veliki broj njih na odgovornim pozicijama je mislio da će umrijeti od pretjeranog rada.
Prekovremenih više od 100 mjesečno
I zaista broj smrti se počeo povećavati, a vlasti su počeli obraćati pažnju na taj fenomen.
Žrtvama karoshija danas smatraju one koji rade više od 100 sati prekovremeno u mjesecu prije smrti, ili 80 sati prekovremenog rada dva ili više mjeseci prije smrti. U to se ubraja činjenica da osoba prije nije imala zdravstvenih problema, a kao uzrok smrti najčešće se navode stres i nedostatak sna.
Međutim, prema pisanju BBC-a vjerojatnije je da je smrt uzrokovana dugim boravkom u uredu, nego jednim od dva navedena faktora. Točni uzroci znanstvenicima još nisu poznati. Inače broj smrti od karoshija se povećava i u drugim zemljama.
