Djeca idu u školu – barem bi teoretski to svako dijete trebalo. No, u praksi to u određenim zemljama izgleda drugačije. Tamo mnogo djece ili uopće ne pohađa nastavu ili tek rijetko. Umjesto toga, ona rade u tvornicama, pomažu obrađivati zemlju ili pak na neki drugi način pokušavaju pridonijeti zaradi svoje obitelji, piše Deutsche Welle.
Međunarodna organizacija za rad (ILO) nedavno je objavila najnovije brojke vezane upravo za dječji rad. Širom svijeta sveukupno čak 168 milijuna djece većinu svog vremena provodi zarađujući novac. Posebno dramatična je situacija u Latinskoj Americi. Ovdje je oko 12 milijuna mališana prisiljeno na ovaj ili onaj način svoje obitelji financijski potpomagati, iako razlika među pojedinim zemljama ipak postoji.
Crvena karta za dječji rad
Kako bi smanjila ove brojke, organizacija ILO pokrenula je diljem svijeta jednu novu kampanju. Već sam naziv ''Crvena karta za dječji rad“ ukazuje kako je riječ o inicijativi koja je ''objavila rat“ ne samo posebno opasnim poslovima već svim oblicima dječjeg rada. U fokusu se naravno nalaze razni oblici prisilnog rada kao što su prostitucija i ropstvo.
U Boliviji, zakonski gledano, djeca smiju početi raditi već sa 14 godina. No, vlasti namjeravaju ovu dobnu granicu pomaknuti, odnosno, sniziti tako da bi ubuduće djeca smjela zarađivati već s 12 godina – što je izazvalo burne međunarodne reakcije.
Sam predsjednik Bolivije Evo Morales međutim smatra kako ne bi trebale postojati nikakve granice koje bi određivale u kojoj dobi djeca smiju početi s radom. On time zapravo samo potvrđuje ono što zahtijevaju bolivijski dječji sindikati – a to je jednostavno pravo na rad svakog djeteta.
Zabrane imaju malo smisla
Politolog Manfred Liebel s Tehničkog sveučilišta u Berlinu smatra kako zabrane dječjeg rada imaju malo smisla.
''Umjesto toga bi bilo bolje raditi na tome da se promjeni životna situacija ovih obitelji. One same bi trebale biti u stanju samostalno i slobodno odlučiti hoće li dijete sudjelovati u zarađivanju za život ili ne“, kaže Liebel. Prema njegovom mišljenju, mora se voditi i računa o lokalnim tradicijama kao pozadini rada djece.
Tjeranje djece u ilegalnost
I Nikoletta Pagiati iz organizacije za ljudska prava Earthlink na uvođenje neke opće zabrane dječjeg rada gleda sa sumnjom. Prema njezinom mišljenju, to bi djecu i mlade natjeralo u ilegalnost.
“Problem ne bi trebalo rješavati samo na političkoj, pravnoj ili policijskoj razini već bi u rješavanju trebale sudjelovati i lokalne organizacije za zaštitu djece. Nema nikakvog smisla kažnjavati poduzetnike koji ovu djecu zapošljavaju ako se nakon toga nitko neće osjećati pozvanim i odgovornim ovoj djeci ponuditi neku alternativu. A tu bi trebale spadati odgovarajuće ponude za obrazovanje”, navodi Piagati.
Njezina organizacija, dodaje ona, također je mišljenja da bi trebalo promijeniti strukturu siromaštva kako bi dječji rad postao nepotreban.
''Kada bi odrasli dobivali plaću od koje mogu živjeti, tada više ne bi prisiljavali svoju djecu na rad. Mi doduše smatramo da dob od koje bi trebao biti dozvoljen dječji rad mora biti određena u skladu s dotičnom kulturom, no ipak niti jedno dijete mlađe od 16 godina ne bi smjelo raditi“, kaže Nikoletta Pagiati.
http://www.dw.de/rade-da-bi-mogli-i%C4%87i-u-%C5%A1kolu/a-17729845
