Predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen ne pleše s vukovima, pogotovo kad krenu na nekog njezinog, piše Politico donoseći priču o 'Ursuli i zločestom vuku'. Priča započinje jedne tople rujanske noći prošle godine, u Donjoj Saskoj, njemačkoj pokrajini poznatoj po konjogojstvu, ali i čoporima vukova. Te noći, nešto iza ponoći, jedan sivi vuk došao je u šumski zaselak Burgdorf-Beinhorn u potrazi za hranom. Predator je žrtvu pronašao na jednom imanju uz cestu, na izlazu iz naselja. Bila je to Dolly, 30-godišnji poni, čiji je leš sljedećeg jutra pronađen u visokoj travi koju je inače pasla. Vijest bi prošla ispod radara javnosti da se napad vuka na nesretnu životinju nije dogodio na imanju predsjednice Europske komisije i da Dolly nije bila njezin najdraži poni.
"Cijela obitelj užasno je potresena ovom viješću", kazala je tada von der Leyen, poznata po svojoj ljubavi prema konjima i jahanju.
'Napad na ponija von der Leyen nije bio razlog odluci o odstrelu'
Lokalni mediji odmah su posumnjali, a istražitelji u prosincu pomoću DNK i dokazali da je u pitanju sivi vuk registriran pod oznakom GW950m, budući da se radi o zaštićenoj vrsti. Riječ je o zvijeri za koju se sumnjalo da je prethodno zaklala čak 13 životinja u tom kraju, uglavnom ovce i goveda. Ubrzo nakon što je usmrtio von der Leyeninog ponija, GW950m stavljen je na listu za odstrel. Iako je riječ o strogo zaštićenoj vrsti u Europi, vlade dopuštaju njihovo uklanjanje pod posebnim okolnostima.
"Zahtjev za iznimkom od zakona o zaštićenim vrstama podnesen je i prihvaćen u skladu s relevantnim zakonskim zahtjevima", kazala je Christina Kreutz, glasnogovornica regije Hannover nakon čega su tamošnje vlasti objavile smrtnu kaznu za vuka GW950m.
Odbili su reći je li takva 'presuda' vuku donesena pod pritiskom predsjednice Europske komisije. Kreutz je isto ponovila i prošloga tjedna.
"Napad na ponija gospođe von der Leyen nije bio razlog tomu", odgovorila je glasnogovornica hannoverske regije u odgovoru na upit Politica, dodajući da je zahtjev za odstrelom GW950m podnesen ranije.
Šefica EK uzela 'najveću pušku' i krenula na sve vukove
I doista, novinari Politica dobili su na uvid redigiranu kopiju (u skladu s pravilima GDPR-a, odnosno zaštite osobnih podataka) zahtjeva za odstrelom GW950m podnesenim 31. kolovoza 2022., dan prije nego što je taj vuk zaklao ponija predsjednice EK. Pitanje je, međutim, tko je podnio zahtjev. Glasnogovornik Europske komisije izričito tvrdi da to nije bila von der Leyen.
"Povjerenstvo i predsjednica ni na koji način nisu uključeni u tu odluku", rekao je.
Von der Leyen, za koju se običava reći da je "odrasla u sedlu", nije imala puno razumijevanja za pokolj jednog od njezinih omiljenih konja, što je i razumljivo. Unatoč tomu, malotko bi očekivao da bi se uvijek nasmijana von der Leyen mogla pokazati kao "vuk (vučica) u janjećoj koži", piše Politico.
Umjesto božićne amnestije za GW950m, bivša njemačka ministrica obrane izvukla je najveću pušku ne nišaneći samo Dollynog ubojicu, već i cijelo njegovo pleme. Nekoliko tjedana nakon smrti njenog ponija, von der Leyen je naredila službenicima Komisije da preispitaju pravila koja strogo štite vukove u Europi.
Vukovi godišnje ubiju na tisuće grla stoke, konje rijetko napadaju
Potkraj studenoga pozvala je na "dubinsku analizu" prijetnje vukova nakon izvješća o povećanim napadima na stoku, osobito u Alpama.
"Brojna su izvješća o napadima vukova na životinje i povećanom riziku za lokalno stanovništvo. Razumljivo, ova situacija postavlja pitanja u pogođenim regijama o tome je li trenutni status zaštićenih vukova opravdan", napisala je von der Leyen u pismu demokršćanskim zastupnicima u Europskom parlamentu.
Europski farmeri godinama se žale na vukove, ali pitanje je je li smrtna kazna baš najbolji odgovor. Vukovi su posve nestali u zavičaju von der Leyen sve dok napori za očuvanje divljih životinja nisu rezultirali njihovom ponovnom pojavom prije otprilike 15 godina. Od tada da je njihova prisutnost izvor stalne napetosti. Oko 1200 vukova koji se kreću Njemačkom godišnje ubiju na tisuće grla stoke. No, ti grabežljivci rijetko napadaju konje.
"Vuk je vuk, ali ovaj je vjerojatno naučio da je moguće napasti i zaklati konje", kaže Frank Faß, njemački stručnjak za vukove, dodajući da je slučaj vuka GW950m iznimka od pravila.
Ustrijeljeni vuk nikada nije onaj pravi, živi dokaz je GW950m
Iako Faß kaže da uvažava argumente za likvidaciju vuka koji stoji iza ovog konkretnog krvavog pohoda, ističe da je lov na te životinje lakše proglasiti nego obaviti. On smatra da su posebne ograde bolje rješenje, iako skuplje.
"Ono što smo vidjeli u Donjoj Saskoj jest da ustrijeljeni vuk nikada nije onaj pravi", kaže.
GW950m je živi dokaz toga. Vlasti su ga prvi put stavile na popis za odstrel 2021. godine, ali su ga skinule nakon što je lovac ustrijelio i ubio ženku iz tzv. "Burgdorfskog čopora".
Za sada, GW950m ostaje bjegunac. Trenutna nagrada za njega istječe 31. siječnja, nakon čega će ponovno moći slobodno lutati.
