Glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell jučer je pred novinarima iznio podatak da broj novozaraženih koronavirusom u Švedskoj rapidno pada. Konkretno, Švedska je jučer, kada je Tegnell objavio podatke, imala dva smrtna slučaja i 34 novozaražene osobe u protekla 24 sata. Sveukupno je u toj zemlji od izbijanja pandemije, od Covida-19 umrlo 5702 ljudi, a zarazilo se gotovo 80.000.
Švedski model borbe s epidemijom, koji je osmislio Tegnell, od početka je bio kontroverzan, hvaljen i osporavan u isto vrijeme, jer ta zemlja jedina u Europi nije uvela stroge mjere, nego se prvenstveno pouzdala u odgovornost svojih građana.
Stopa smrtnosti za četvrtinu veća nego u SAD
Ondje su na snazi samo dvije mjere: zabrana posjeta domovima za starije i nemoćne te zabrana javnih okupljanja s više od 50 ljudi. Također, nošenje zaštitnih maski nije obvezno, a građanima je savjetovano da održavaju međusobnu fizičku distancu te izbjegavaju okupljanja i putovanja.
I Euronews u svome tekstu postavlja potanje je li čuveni "švedski model" na koncu ipak bio djelotovoran.
Švedska je zauzela posve drugačiji pristup obuzdavanju epidemije u odnosu na svoje nordijske susjede. Ondašnja strategija omogućila je ljudima da uglavnom žive normalno, kao i do tada. Trgovine, restorani i većina škola ostali su otvoreni. No, s 5702 umrlih, stopa smrtnosti od Covida-19 u Švedskoj za četvrtinu je veća od one u SAD, gledajući srazmjerno broju stanovnika.
Pa ipak, vlasti inzistiraju na tome da se broj umrlih značajno smanjio proteklih tjedana.
'Situacija je mnogo bolja nego u travnju'
"Zapravo smo od sredine travnja vidjeli trend opadanja broja pacijenata na intenzivnoj njezi, kao i broja umrlih", rekla je za Euronews Anna Mia Ekström, profesorica klinčke epidemiologije na čuvenom sveučilištu Karolinska u Stockholmu.
Početkom srpnja broj oboljelih od koronavirusa u bolnicama u Stockholmu pao je ispod 100, prvi puta od početka ožujka.
"Sada imamo jedan ili dva smrtna slučaja dnevno, a vrlo malo osoba pristiže na odjele intenzivne njege. Situacija je mnogo bolja nego u travnju", ističe Jan Albert, profesor kontrole zaraznih bolesti na institutu Karolinska za Euronews.
Prof. Ekström ističe da je s dolaskom ljeta sve manje ljudi na poslu ili u javnom prijevozu te da više vremena provode na otvorenom pa virus pronalazi manje mogućnosti za širenje.
Anders Tegnell sada je glavni epidemiolog u Švedskoj
Može li se do drugog vala postići imunitet krda?
No, znanstvenici i dalje pokušavaju otkriti može li se do novog vala epidemije postići kolektivni imunitet i na koji rok.
Ekström napominje da je efektivni reprodukcijski broj - tzv. broj R, kojim se mjeri sposobnost širenja zaraze, odnosno prosječni broj ljudi na koje će jedna zaražena osoba prenijeti virus - u Švedskoj sada pao na oko 0,6. To znači da prijenos virusa opada, dok istodobno raste broj onih koji su stekli imunitet.
Podaci koje je u lipnju objavila švedska agencija za javno zdravstvo pokazali su da je oko 10 posto ljudi u Stockholmu, najteže pogođenom području zemlje, razvilo protutijela na Covid-19, više nego igdje drugdje u Švedskoj. No, je li Švedska na dobrom putu stjecanja imuniteta krda u odnosu na druge zemlje, u ovoj fazi epidemije još uvijek je otvoreno pitanje - kaže prof. Albert.
Premijer Lofven zatražio vladinu istragu
"Postoji još mnogo nepoznatih čimbenika o tome koliko je zaraženih i oboljelih razvilo antitijela i druge vrste imunoloških odgovora te koliko će ih još morati biti zaraženo da bi se stvorio imunitet krda. Znamo da smo imali više slučajeva u nego, primjerice, Norveška, Danska i Finska, naše susjedne zemlje. No, znači li to da smo na putu stjecanja imuniteta krda, velika je nepoznanica", dodao je prof. Albert.
Zasad je blagi švedski pristup u borbi s epidemijom koronavirusa privukao pažnju, ali i kritike iz cijelog svijeta. Utjecao je i na popularnost švedskog premijera Stefana Lofvena, koji je prošloga mjeseca najavio vladinu istragu oko postupanja s epidemijom koronavirusa.
