Ljudi u Njemačkoj su „za sada neiskusni u ophođenju s krizama i katastrofama“, upozorava Helmut Dedy, prvi čovjek njemačke Konferencije gradova. „Blackout je realan scenarij“, smatra on.
Njemačku su u samo dvije godine pogodile povremene nestašice nekih roba izazvane najprije pandemijom i lockdownom, a potom ratom u Ukrajini. A zapad zemlje su istovremeno potresle razorne stogodišnje kiše. No ioak, Dedy smatra da stanovništvo nije dobro pripremljeno i traži kampanju Vlade kako bi svima bilo jasno na koji način mogu „pomoći sami sebi“ ako dođe do katastrofe, piše DW.
Bivši major austrijske vojske Herbert Saurugg jedan je od vodećih stručnjaka za „blackout". I on misli da se opasnost od velikih nestanaka struje u Europi uzima previše olako. „Poslednjih mjeseci imamo nagomilane probleme raznih vrsta koji će se narednih tjedana vjerojatno još zaoštriti“, kaže on za portal njemačkog javnog servisa Tagesschau i nabraja: manjak plina, sabotaža Sjevernog toka, ispadanje francuskih nuklearki s mreže, suša koja smanjuje proizvodnju iz hidroelektrana širom Europe…
Kao holivudska distopija
Duži izostanak električne energije Njemačku bi teško pogodio. Bez struje najčešće nema vode, supermarketi bi morali biti zatvoreni, gradski promet i dobar dio vlakova ne bi funkcionirali, a i malo koja benzinska crpka uopće ima eksterne agregate za napajanje strujom u slučaju potrebe. Prema izveštaju njemačkog javnog servisa SWR, mnoge lokalne samouprave spremaju „okupljališta“ za slučaj da građani ostanu bez interneta, radija i televizije. Postojat će mjesta na kojima se mogu razmijeniti informacije i dobiti pomoć.
Ukazuje se na preporuke Saveznog zavoda za sprječavanje katastrofa da svako kućanstvo stvori zalihe hrane za barem deset dana, i ima po dvije litre vode za svaki dan po članu domaćinstva. Doduše, te preporuke su uvijek na snazi, a ne samo pred ovu zimu. U njima se građani pozivaju da imaju dovoljno svijeća, šibica, baterijskih lampi. Ali ove godine se u medijima posebno često i aktivno na njih podsjeća.
Medijski opisi idu i do granice scenarija za filmove o zombijima i apokalipsi. Tako list Welt piše da već posle 48 bez struje počinju umirati životinje na masovnim farmama jer ih je previše da bi ih se ručno opskrbljivalo hranom i vodom ili zagrijavalo. Ljudi bi mogli pokušati zagrijavati stanove otvorenim plamenom, što vodi požarima. U roku nekoliko dana, navodi dalje ovaj njemački list, ljudi bi potrošili gotovinu koji imaju (jer bankomati ne rade) na ono što uopće mogu kupiti. A onda bi moglo doći do kaosa i pljački.
Priprema za sabotaže
Mnogi bi rekli da je sve to pretjerivanje holivudskog tipa. Jer, jedna studija koju su izradila četiri velika ponuđača električne energije simulira razne opcije – zavisno od toga koliko bi zima bila hladna, i koliko je energije dostupno. Prema toj studiji, u najgorem slučaju bi dio Njemačke mogao ostati bez struje na par sati, i to u veljači.
Blackout – dakle višednevni nestanak električne energije – po autorima zapravo nije moguć. Neki čak govore o „histeriji“ i „paničarenju“.
A opet, jedna od opcija koje se ne mogu predvidjeti je sabotaža. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faser rekla je da je u međuvremenu borba protiv eventualnih sabotaža kritične infrastrukture postao jedan od njenih prioriteta. „Ruska agresija protiv Ukrajine je označila smjenu epoha i na polju unutarnje sigurnosti. Pripremamo se za to“, izjavila je Faser za list Süddeutsche Zeitung.
Prošlog tjedna je na meti sabotaže bila njemačka željeznica. Vlakovi satima uglavnom nisu vozili na cijelom sjeveru zemlje, a uzrok su bili presječeni komunikacijski kablovi u Berlinu i na zapadu zemlje. Počinioci još nisu identificirani.
