U Londonu mjesečna karta za javni prijevoz košta gotovo 200 funti. U Kopenhagenu biste mjesečni pokaz platili 160 funti, dok u Zagrebu on stoji 360 kuna. Stoga iznenađuje da stanovnici Tallinna ne vide projekt besplatnog gradskog prijevoza kao nešto dobro. U Tallinnu se 2013. pod gradonačelnikom Edgarom Savisaarom održao referendum o tom pitanju. Ta je ideja izazvala i brojne kritike - smatralo se to političkim trikom koji si grad ne može priuštiti.
Tri godine kasnije, gradonačelnik Savisaar je suspendiran zbog korupcije, no grad i dalje održava program besplatnog gradskog prijevoza, piše Guardian, a to mu stvara godišnji profit od 20 milijuna eura.
Treba se samo prijaviti
Kako bi se mogli voziti u autobusima, trolejbusima, tramvajima i vlakovima u Tallinnu, građani moraju biti prijavljeni kao stanovnici tog grada, od čega općine svake godine dobivaju do tisuću eura, objašnjava dr. Oded Cats, koji je proveo jednogodišnju studiju ovog projekta. Stanovnici trebaju platiti samo dva eura za 'zelenu kartu' i onda mogu uživati u besplatnoj vožnji.
Od početka tog programa, u grad se prijavilo dodatnih 25 tisuća ljudi. Cats ipak objašnjava - iako to znači više novca za grad Tallinn, manje ga ostaje za druga mjesta iz kojih su ti ljudi doselili.
Allan Alakula, glasnogovornik projekta, priznaje da je poticanje porasta broja stanovnika u Tallinnu bila ključna motivacija za ovaj projekt, no inzistira da je ipak ključno smanjenje životnih troškova građana i prometa u gradu.
Čista prijevozna sredstva, gužvi nema, a vožnja je kratka
Od zamisli do početka provedbe ovog programa prošlo je godinu dana, a u to vrijeme su stručnjaci učili od drugih - Hasselt u Belgiji je 16 godina imao besplatni gradski prijevoz, no kada je to postalo financijski neodrživo, morali su vratiti naplatu. Aubagne u blizini francuskog Marseillea također ima besplatan gradski prijevoz. Sada se i iz drugih gradova raspituju o takvoj mogućnosti. Primjerice, kineski Chengdu koji broji 14 milijuna stanovnika i velike prometne gužve, kao i rumunjski Bukurešt.
U Tallinnu ne vladaju gužve, a grad nije velik. Većina vožnji ne traje dulje od 15 minuta, vozači su strpljivi, prijevozna su sredstva čista i održavana, a svatko u njima može pronaći svoje mjesto. Zato većina građana ovaj projekt odobrava, njih čak 90 posto.
Dr. Cats sa sveučilišta Delft u Nizozemskoj smatra da je broj ljudi koji koriste javni prijevoz umjesto automobila porastao za osam posto, ali je vrijeme provedeno u prometu za vozače automobila naraslo za 31 posto. Cats to ipak pripisuje promjenama u navikama korištenja slobodnog vremena, a ne nedostacima besplatnog javnog prijevoza.
Dr. Cats ističe da projekt besplatnog javnog prijevoza ipak nije tako besmislen kako su neki u početku mislili.
Ovoj se ideji opozicija i dalje protivi, kao i posjetitelji i turisti koji koriste javni prijevoz, jer ga moraju plaćati više nego stanovnici. Ipak, to u Tallinnu ne predstavlja velik problem jer javni prijevoz ionako velikom većinom koristi lokalno stanovništvo, a ne turisti. Oni se, naime, više oslanjaju na privatne prijevoznike ili pak na Uber.
Nastavljaju se ulaganja
Cats dodaje da postoji i rizik da besplatni javni prijevoz dovede do manjeg ulaganja u tu službu. U slučaju ekonomske krize, ulaganja u javni prijevoz mogla bi biti smanjena. Osim toga, Tallinn se ne može zauvijek osloniti na povećanje poreznih prihoda privlačenjem novog stanovništva. U prve dvije godine ovog projekta, zabilježeno je oko 10.000 prijava novih građana, dok je u 2016. godini zabilježeno tek tri do četiri tisuće novoprijavljenih.
Ipak, Alakula je siguran u dugovječnost i održivost ovog projekta. Najavljuje daljnje ulaganje u mrežu javnog prijevoza, a i gradnju tramvajske linije koja bi od središta grada do aerodroma stigla za samo 15 minuta.
