Prvi afrički samit o klimi održan je u Najrobiju prošlog tjedna. 54 afričke države, koje su odgovorne za samo četiri posto globalne emisije ugljičnog dioksida (CO2), založile su se za reformu globalnog financijskog sistema i pozvale međunarodnu zajednicu da podrži širenje obnovljivih izvora energije.
Ove zahtjevi su stigli do zemalja globalnog sjevera, uključujući i Njemačku, koja je na samitu sudjelovala kao zemlja gost. Zanimljivo je da njemačka vlada nije dala nikakve vlastite sugestije.
"Mi namjerno ne pokrećemo nikakve nove njemačke inicijative na ovom samitu", rekla je ranije Bärbel Kofler, državna tajnica u Saveznom ministarstvu za ekonomsku suradnju i razvoj (BMZ), čak iako je borba protiv klimatskih promjena središnje pitanje njemačke vanjske politike, piše DW.
'Kad razgovaramo s Kinom, dobijemo aerodrom...'
"Afričke države su tu raspravljale i predstavile svoja rješenja", rekla je Kofler na konferenciji za novinare poslije samita. Njemačka samo želi slušati i pružiti aktivnu podršku. Ovakvim stavom njemačka vlada odgovara na kritike da se Njemačka ponaša previše samouvjereno i ne tretira ravnopravno svoje afričke partnere.
Kritike su uslijedile, primjerice, kada je tim za društvene mreže Ministarstva vanjskih poslova Njemačke koristio leopard emoji da bi opisao posjetu ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Južnoafričkoj Republici početkom godine. Mnogi su optužili njemačko ministarstvo za širenje stereotipa o kontinentu.
Direktorica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Ngozi Okonjo-Iweala je također skrenula pažnju na komplicirane odnose Zapada naspram afričkih zemalja. Kako prenosi Table Media, ona je citirala jednog afričkog diplomata na konferenciji veleposlanika: "Kad razgovaramo s Kinom, dobijamo aerodrom; kad razgovaramo sa Njemačkom, dobijamo predavanje".
Dobiva onaj tko najviše ponudi
Ali, afričke države su posljednjih godina razvile novo samopovjerenje i više ne žele da im europske vlade čitaju lekcije.
„Europljani bi trebali biti svjesni činjenice da sada postoje druge opcije za afričke zemlje“, kaže Paul-Simon Handy s Instituta za sigurnosne studije u Južnoafričkoj Republici. Sada je Afrika neka vrsta "otvorenog tržišta" na kome ugovor dobiva onaj koji najviše ponudi.
Na ovom terenu Rusija i Kina trenutno stoje bolje od Europljana. Oni svojim afričkim partnerima pružaju upravo ono što im treba. U slučaju Rusije, konkretna vojna pomoć. Narodna Republika Kina je, sa svoje strane, uložila velika sredstva u infrastrukturu kontinenta. Kontraponuda: Europa i SAD sa svojim kompliciranim ekonomskim projektima, koji su vezani za mnoge uvjete, a tu je i stalna bitka sa odlaganjima.
'Ogromna prilika za obje strane'
Njemačka bi trebala ulagati u strukturnu stabilnost zemalja, kaže Paul-Simon Handy u intervjuu za DW. "To znači: ulaganje u infrastrukturu, puteve, mostove, aerodrome. To je ono što afričke zemlje zaista žele." Investicije umjesto dobrih savjeta.
Mjere koje je Njemačka objavila na samitu pokazuju da je poruka stigla i do njemačkih političara. U oblasti obnovljivih izvora energije, na primjer, obje strane bi mogle imati koristi. Uz njemačku podršku, Kenija će u budućnosti moći proizvoditi zeleni vodik kako bi proizvodila umjetno gnojivo i na taj način doprinijela sigurnosti u proizvodnji hrane u istočnoj Africi. Jedna od najvećih svjetskih tvornica zelenog vodika bit će izgrađena u namibijskom gradu Lidericu - uz njemačko sudjelovanje. Dio tog vodika bi se potom izvozio u Njemačku.
Međutim, suradnja se još može proširiti, kaže Stefan Rouenhoff, zastupnik Demokršćanske stranke u Bundestagu i šef radne grupe te stranke za Afriku. Pored tradicionalne pomoći za razvoj, on traži da vlada pojačano potiče njemačke kompanije na investicije u afričke zemlje, posebno u razvoj obnovljivih izvora energije. „Ovo je ogromna prilika za obje strane, kako za afričke zemlje u koje se investira, tako i za Njemačku, za njemačke kompanije, da stvore nova tržišta i zaista unaprijede zaštitu klime na međunarodnom planu“, rekao je on u intervjuu za DW.
'Manje podučavanja, više ulaganja'
Ako se interesi poklapaju, kao što je zaštita klime, partnerstvo je gotovo sigurno. Ali što je s vrijednostima oko kojih se savezna vlada i neki afrički partneri ne slažu, kao što su prava žena ili LGBT osoba? Da li nova njemačka skromnost znači udaljavanje od vanjske politike zasnovane na vrijednostima?
Stefan Rouenhoff smatra da tu može pomoći i vanjskotrgovinska diplomacija. "Ogromna većina njemačkih kompanija značajno doprinosi tome da se naši standardi i naše vrijednosti čuju i na afričkom kontinentu."
Tako njemačke kompanije doprinose društvenim promjenama. Paul-Simon Handy također smatra da je promoviranje ljudskih prava važno i ispravno. Pitanje je samo u kom obliku.
"Postaje li poštivanje tih vrijednosti uvjet da se nešto dobije zauzvrat? Namećete li ritam prema kojem neka država treba usvojiti određene vrijednosti? Ako to činite, onda postajete paternalistički. Manje podučavanja, više ulaganja. Ovo bi omogućilo Njemačkoj da poboljša svoj položaj u Africi.
