Jedna od udarnih tema u prošloj godini ponovo je bila inflacija. Mnogi Nijemci su 2023. došli na rub svojih financijskih mogućnosti: prema aktualnom ispitivanju Kreditne agencije Schufa, petina privatnih domaćinstava je potrošila svoje financijske rezerve. Više od polovine ispitanih je reklo kako to doživljavaju kao da imaju manje prihode. Jedna od najvećih briga ljudi u Njemačkoj i dalje su visoke cijene, piše Deutsche Welle.
Plaće u pravilu ne prate rast cijena
Inflacija ima veliki utjecaj na kupovnu moć stanovnika. Ova uzajamna veza se mjeri na temelju realnih primanja – tj. nominalnih plaća od kojih se oduzima stopa inflacije. Realna plaća određuje zaradu kojom zaposleni stvarno raspolažu, uzimajući u obzir promjene cijena.
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), od 2020. svake godine dolazi do pada realnih plaća. To je vrlo neobično, naglasio je u intervjuu za javni servis ARD Dominik Groll, šef sektora za analizu tržišta rada na Institutu za svjetsku ekonomiju (IfW) u Kielu. "Dugoročno, realne plaće zapravo rastu u skladu s radnom produktivnošću, koja je zauzvrat u velikoj mjeri ovisna od tehničkog napretka". Kako zaposleni iz godine u godinu uspijevaju ostvariti bolje rezultate, realno je i da zarađuju veću plaću – u normalnim okolnostima.
Prema podacima Destatis-a, realne plaće u Njemačkoj su tijekom 2022. pale za nevjerojatnih četiri posto – što je više nego ikada od 2008. od kada se vodi evidencija. Razlog je bila visoka stopa inflacije od 6,9 posto, koja je uglavnom bila posljedica ekstremno visokih cijena energije i prehrambenih artikala. Nominalne plaće su, s druge strane, porasle samo za 2,6 posto.
Realne plaće porasle nakon dugo vremena
"Vrlo je tipično da plaće zaostaju za cijenama – većina kolektivnih ugovora vezana je za rok od dvije godine", objašnjava stručnjak IfW-a Groll. U mnogim tarifnim sektorima ugovori su bili na snazi i 2022. godine. "Tek u jesen 2022. o tome se počelo ponovo pregovarati, isprva s metalnom i elektro-industrijom", kaže Groll.
Tada se, kako kaže, postigao dogovor o velikim povećanjima plaća, ali ona nisu provedena do sredine 2023. godine. Kako je u isto vrijeme inflacija postupno padala, ponovo je zabilježen blagi rast realnih plaća. Zapravo, prvi put u toku dvije godine, u drugom kvartalu ove godine ponovo je porasla kupovna moć Nijemaca. Iako je taj porast bio minimalan i iznosio 0,1 posto, pozitivan trend se nastavio i od srpnja do rujna.
U trećem kvartalu, prema podacima Destatis-a, došlo je do povećanja realnih plaća od 0,6 posto. "Ono najgore je iza nas. S obzirom na velike gubitke u 2022. i slab razvoj tijekom pandemije korone, tek smo na početku oporavka", smatra Groll.
Kupovna moć 2023. nije dalje padala
Silazna spirala je ove godine tek prekinuta. IfW očekuje stopu inflacije i povećanje plaća od skoro šest posto - to pak podrazumijeva stagnaciju realnih plaća. "Kupovna moć za sada nije dodatno opala", rezimira Groll.
I minhenski Ifo-institut za ekonomska istraživanja također polazi od toga da realne plaće nisu dalje smanjene. "Na godišnjoj razini, bruto plaće po zaposlenom su porasle za skoro šest posto, otprilike isto kao i potrošačke cijene", izjavio je za ARD Sebastian Link, istraživač tržišta rada pri ifo-institutu.
Institut za ekonomska i društvena istraživanja (WSI) Zaklade Hans Böckler, s druge strane, očekuje blago smanjenje realnih plaća od 0,4 posto za tekuću godinu. Povećanje tarifa od 5,6 posto, kako kaže, nije dovoljno da bi izjednačilo utjecaj očekivane stope inflacije od 6,0 posto. Međutim, kako još ističe, efekti dogovorenih premija za kompenzaciju inflacije do 3.000 eura, koje ne podliježu porezima i doprinosima, nisu se u potpunosti mogli uzeti u obzir u ovim procjenama.
Razlike između platnih grupa i branši
"Uključujući uštede od poreza i doprinosa od premije za inflaciju, kupovna moć zaposlenih je donekle osigurana", rekao je za javni servis ARD šef Tarifnog arhiva WSI Thorsten Schulten. Međutim, gubici iz prethodnih godina nisu nadoknađeni. Realne plaće su trenutno na istoj razini kao 2016. godine – ali ne za svaku grupu stanovništva.
"Povećanje izračunato na baznim iznosima umjesto po postotnim vrijednostima, koje je dogovoreno u mnogim oblastima, rezultiralo je da niže platne grupe imaju značajno veća povećanja, a u nekim slučajevima čak i povećanje realne plaće", kaže ovaj stručnjak. Ovako su sindikati stvorili svojevrsnu kompenzaciju jer su oni koji manje zarađuju najviše pogođeni višim cijenama. Posebna priroda kolektivnih pregovora spriječila je veći pad potrošnje.
Zabilježene su i razlike između pojedinih branši. S jedne strane, rezultati tih pregovora u 2022. bili su lošiji nego ove godine, a s druge strane, sindikati nemaju uvijek iste ciljeve ili pregovaračke pozicije, objašnjava Schulten. "To je tako sve dok postoji nedostatak kvalificiranih radnika u uslužnim kompanijama, a tradicionalni industrijski sektori pate od visokih cijena energije i bore se s transformacijom". No prioritet je osigurati radna mjesta.
'Realna šansa' za rast u sljedećoj godini
Što će biti s realnim plaćama 2024. može se samo prognozirati. Institut ifo očekuje rast bruto primanja za oko 4,3 posto. S obzirom na to da se očekuje da bi inflacija mogla pasti na 2,2 posto, računa se sa "snažnim rastom realnih plaća i to od oko dva posto”.
"S obzirom na pregovore o kolektivnim ugovorima sljedeće godine, kolektivne plaće će porasti u sličnoj mjeri - možda nešto manje", kaže stručnjak Schulten. Ono što je pak važno je, kako će se razvijati dinamika inflacije. "Postoji realna šansa da će doći do rasta realnih plaća - pod uvjetom da ne dođe do novog neočekivanog rasta cijena."
Međutim, prema navodima nekih ekonomista, inflacija će još jednom porasti početkom godine. Zbog odluka njemačke vlade, uključujući višu cijenu CO2, izdvajanja za odustajanje od upotrebe plastike i sve veći porez na karte u zrakoplovnom prijevozu, stopa inflacije u siječnju će vjerojatno biti nešto ispod četiri posto, navodi Commerzbank. U studenom je pak ona pala na 3,2 posto – najniža razina u posljednje dvije i pol godine.
Mjere štednje svakako imaju samo jednokratni efekt na inflaciju
Da bi potrošači uskoro dublje mogli posegnuti u džepove, pokazuje i istraživanje Instituta ifo. U narednim mjesecima više kompanija želi povećati cijene. Međutim, istraživači ne vjeruju da će političke mjere štednje ponovo dovesti do rasta stope inflacije. "Spomenute odluke će možda usporiti pad inflacije, ali će povećanja realnih plaća vjerojatno ostati u plusu", rekao je stručnjak za tržište rada Link.
"Iako je možda došlo do privremenog blagog koraka unazad, mi predviđamo ukupnu stopu inflacije od 2,3 posto za narednu godinu", kaže Groll, istraživač IfW-a. Povećanje plaća, kako kaže, iznosit će 5,6 posto, tako da će doći do prilično velikog povećanja realnih plaća. "U 2024. će se nadoknaditi zaostatak od 2020., ali pozitivan trend, koji je predviđan prije pandemije i energetske krize, još uvijek je daleko".
POGLEDAJTE VIDEO: Od Švedske preko Njemačke do Italije: Na antimigrantskom valu jača ekstremna desnica. Stiže li i u Hrvatsku?
