Prijedlog izmjena izbornog zakona bio je prva točka dnevnog reda sjednice koja je započela u četvrtak, trajala je gotovo cijelu noć i uz stanke je okončana u petak oko podneva. O izmjenama što ih je predložio HDZ BiH ipak nije bilo ni rječi, a sve što je zastupnica te stranke i predsjedateljica Zastupničkog doma Borjana Krišto mogla novinarima kazati u petak bilo je kako će se o tome vjerojatno raspravljati narednog tjedna odnosno na sjednici zakazanoj za 21. prosinca.
"Izborni zakon bit će na narednoj sjednici", kratko je kazala Krišto.
Promjene izbornog zakona vjerojatno su najvažnija politička tema u BiH jer je otvoreno pitanje hoće li se rezultati izbora najavljenih za listopad 2018. godine uopće moći provesti ne donesu li se nove odredbe o načinu biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH. Ranije odredbe Ustavni sud BiH stavio je izvan snage i nakon toga je u izbornom zakonodavstvu nastala pravna praznina.
Već sami početak sjednice Zastupničkog doma u četvrtak obilježilo je negodovanje dijela zastupnika jer je predsjedateljica Krišto više od pola sasta kasnila na nastavak zasjedanja nakon stanke. Razlog je bio njen odlazak na Jahorinu gdje su se članovi vodstva HDZ BiH išli sastati s Miloradom Dodikom i njegovim suradnicima iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Dodikova podrška
"Ne znam da se ovo zbiva u bilo kojem parlamentu svijeta", kazao je zastupnik SDP BiH Mirsad Mešić ističući kako je rječ o nepoštivanju državnog parlamenta.
Nakon sastanka s Čovićem i ostalim dužnosnicima HDZ BiH Dodik je izjavio kako on i njegova stranka pružaju punu potporu HDZ-ovu prijedlogu izmjena Izbornog zakona. "On (prijedlog zakona) omogućava da konstitutivni narodi biraju svoje predstavnike", kazao je Dodik dodajući kako su Srbi zainteresirani da se takvo rješenje uspostavi u Federaciji BiH. Dodao je kako drži da ne treba ni provoditi odluku Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" kojom je BiH dobila obvezu eliminirati diskriminaciju pripadnika nacionalnih manjina iz izbornog procesa jer je to "mrtvo slovo na papiru".
Iako se očekivala burna sjednica s obzirom na to da bošnjačke stranke HDZ-ov prijedlog odlučno odbacuju, sve je ipak zasjenila činjenica da se na dnevnom redu našao prijedlog novog zakona o trošarinama na autoceste i biogoriva, važan za odobravanje novih međunarodnih kredita vrijednih više od 500 milijuna eura.
Parlament se oko tog zakona dramatično podijelo a njegovi protivnici su inzistirali na tvrdnji kako ne znaju ni o čemu se raspravlja i nije jasno tko je uopće Zastupničkom domu poslao na usvajanje modificirani tekst što ga je sačinilo vijeće ministara BiH a ispod njega formalno stoji potpis predsjedatelja Doma naroda Safeta Softića.
"U ovoj se zemlji krade svašta. I automobili i suho meso, ali ovo je valjda prvi put da je netko ukrao cijeli zakon", ironično je kazao zastupnik Momčilo Novaković.
Sve palo u ovodu zbog obrazlagatelja?
Kako su svi bili zaokupljeni svađom oko trošarina o čemu se trebalo raspravljati kao o drugoj točki dnevnog reda zastupnik Saveza za bolju budućnost (SBB) Damir Arnaut iznenada je ustvrdio kako na Zastupnilčkom domu nema osobe koja bi kao ovlašteni predlagatelj obrazložila prijedlog izmjena izbornog zakona pa to treba ostaviti za kasnije.
Arnautova intervencija nije bila utemeljena na činjenicama jer je ovlašteni predlagatelj, predsjedatelj Doma naroda Softić, zapravo bio u dvorani iako u novinarskoj galeriji no tih nekoliko minuta njegova odsustava iz vidokruga zastupnika poslužilo je kao izlika da se o izmjenama izbornog zakona "do daljnjeg" uopće ne raspravlja.
Gotovo 24 sata koliko je nakon toga potrajalo do kraja sjednice izborni zakon više nitko nije spomenuo a zastupnici su zbunjeno odgovarali na novinarska pitanja što se dogodilo jer ni sami nisu shvatili da je ključna točka dnevnog reda jednostavno "isparila".
Različiti zakonski prijedlozi
No kako je najavila Krišto, narednog tjedna ta bi rasprava ipak trebala uslijediti ali je izvjesno kako će se ona sudariti s još jednom sličnom jer je na dnevni red naredne sjednice ranije uvršten prijedlog izmjena izbornog zakona koji je stigao iz Stranke demokratske akcije (SDA).
Prijedlog te stranke od HDZ-ovog se značajno razlikuje jer predviđa biranje zastupnika u federalni Dom naroda iz reda tri konstituvinog naroda iz svake od deset županija u Federaciji BiH. HDZ pak nudi prijedlog po kojemu bi se ti zastupnici pretežito birali iz onih županija u kojima su većinsko stanovništvo a predlažu i model ad hoc etničkih izbornih jedinica za izbor hrvatskog odnosno bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
