Organizacija Human Rights Watch (HRW) kritizirala je vlasti BiH zbog usporavanja procesuiranja ratnih zločina u 2019., a kao najveći problem vidi neprihvaćanje revidirane Strategije za rad na tim predmetima o kojoj se državno Vijeće ministara gotovo dvije godine ne uspijeva dogovoriti.
"Revidirana Nacionalna strategija za procesuiranje ratnih zločina zbog poboljšanja procesa raspodjele predmeta među sudovima čeka na odobrenje Vijeća ministara od veljače 2018. godine, a napredak nije ostvaren u 2019. čime se usporava procesuiranje slučajeva ratnih zločina", navodi HRW u godišnjem izvještaju za Bosnu i Hercegovinu.
Donošenju revidirane Strategije o procesuiranju ratnih zločina protive se bošnjačke stradalničke udruge, tvrdeći da će se na taj način odgovornosti amnestirati ratni zločinci.
'Upitna kvaliteta istraga i optužnica koju provodi ured Tužiteljstva BiH'
S druge strane aktualni ministar pravde Josip Grubeša ističe da će se prijenosom manje složenih predmeta na niže sudove u BiH omogućiti ubrzavanje procesuiranja ratnih zločina. HRW navodi da je u svom izvještaju od lipnja misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) upozorila na oštar pad broja osuđujućih presuda u prvome stupnju za ratne zločine pred Sudom BiH od 2016. godine. Time su upozorili da se dovodi u pitanje kvaliteta istraga i optužnica koju provodi ured Tužiteljstva BiH.
U razdoblju od siječnja do lipnja 2019. sudovi u BiH donijeli su prvostupanjske presude u 26 takvih predmeta od čega je 15 izrekao državni Sudu BiH, devet u Federaciji BiH, dok su dvije presude donijete u Republici Srpskoj (RS).
HRW je izvijestio da je u ožujku prošle godine Mehanizam Ujedinjenih naroda za međunarodni kazneni sud (MICT) presudio u drugome stupnju protiv Radovana Karadžića, bivšeg vođe bosanskih Srba dosudivši mu kaznu doživotnog zatvora zbog genocida i drugih zločina.
Postoji i pozitivna ocjena
Pozitivnim je ocijenjeno što je BiH u srpnju 2019. potpisala sporazume sa Srbijom i Hrvatskom kojima bi se trebala poboljšati suradnja u potrazi za nestalim osobama iz ratova 90-ih godina. HRW je za 2019. izdvojio i izjavu srpskog člana BiH Predsjedništva Milorada Dodika koji je Srebrenički masakr nazvao mitom, a što HRW smatra nespremnošću u suočavanju s prošlošću.
HRW je u izvještaju o stanju ljudskih prava u BiH spomenuo i probleme migranata, napredak u oblasti poštivanja prava LGBTI zajednice zbog organiziranja prve povorke u Sarajevu, te desetljeće od nerješavanja presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejidć-Finci i nemogućnosti da pripadnici manjina budu birani na vodeće državne pozicije.
