U tekstu objavljenom u najnovijem izdanju Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung (12.3.2023.) njemački novinar Michael Martens piše kako je jedne večeri u Berlinu tražio restoran da nešto prezalogaji. Pronašao je jedan koji mu je bio zanimljiv: „Hrvatski specijaliteti. Roštilj na drveni ugljen", prenosi Deutsche Welle.
Ono što mu je bilo posebno zanimljivo nije, međutim, bila više-manje uobičajena ponuda hrane (s „hrvatskim specijalitetima" kao što su „Veseli Bosanac", čevapčići ili „Ciganski odrezak"), već natpis restorana. Tu se između riječi „Hrvatski specijaliteti" nalazi hrvatska šahovnica – i to s prvim bijelim poljem u lijevom kutu.
Crveno i bijelo polje
Martens, odličan poznavatelj situacije na zapadnom Balkanu, skreće pažnju na to da većini Nijemaca to ništa ne znači - oni samo prepoznaju šahovnicu kao zaštitni znak Hrvatske koji su već odavno promovirali uspješni hrvatski nogometaši. No za one koji poznaju problematiku kompliciranosti hrvatske heraldike to nipošto nije bezazlena promjena u odnosu na službeni grb Hrvatske, gdje šahovnica počinje s crvenim poljem u gornjem lijevom kutu. „Raspored boja na šahovnici nije samo raspored boja na šahovnici. Barem ne u hrvatskom slučaju. Prije je to pitanje ideologije", naglašava Martens.
On objašnjava da je porijeklo šahovnice doduše nejasno, ali sa sigurnošću seže do Srednjeg vijeka. Postoje različiti primjeri, u nekim slučajevima – kao primjerice na krovu Markove crkve u Zagrebu – šahovnica počinje bijelim poljem, u većini drugih crvenim.
„Raspored boja nije bio kodificiran stoljećima, tako da nije postojao njegov službeni oblik. Obvezujući poredak prvi put je uspostavljen u travnju 1941. godine - od strane hrvatskih ustaša, fašističke skupine koja je tek uz Hitlerovu pomoć došla na vlast i uspostavila strahovladu u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj do 1945. godine na temelju nacionalsocijalističkog modela", piše Martens.
Kasnije, za vrijeme socijalističke Jugoslavije, šahovnica je bila korištena u grbu Hrvatske, ali s prvim crvenim poljem. To je preuzeto i u samostalnoj Hrvatskoj: „Tuđman je u prosincu 1990. dao odrediti hrvatski povijesni grb u obliku šahovnice, na način da je „prvi kvadratić u gornjem lijevom kutu štita crvene boje", kako stoji u zakonu. U ovom slučaju Tuđman se jasno distancirao od ustaškog režima", naglašava Martens.
Zabrana u Austriji
Stoga, napominje, redoslijed boja s bijelim kvadratom na početku nije služben, a u Austriji je čak i zabranjen: „Šahovnicu u bijelo-crveno-bijelom rasporedu Beč je klasificirao kao simbol ideologije „koja je u suprotnosti s osnovnim demokratskim vrijednostima". Zabranjeni su i simboli terorističkih skupina poput „Islamske države" ili Al-Qaide, turskih „Sivih vukova", Hamasa i Hezbollaha".
Tražeći odgovor na pitanje što to onda znači kada netko danas koristi šahovnicu s prvim bijelim poljem, Martens je razgovarao s različitim stručnjacima. Alexander Kolb, povjesničar sa Sveučilišta u Leicesteru smatra da je „korištenje (te) simbolike prvenstveno signal da se 'Nezavisna Država Hrvatska' od 1941. do 1945. smatra povijesno legitimnim projektom."
A Florian Biber voditelj Centra za studije jugoistočne Europe u Grazu smatra da „takav simbol ne bi trebao biti prihvatljiv u javnom prostoru, pogotovo u Njemačkoj i Austriji.” Grb s bijelim poljem na početku „označava potporu ustaškom režimu ili desničarskim ekstremističkim skupinama koje se na njega pozivaju. Korištenje šahovnice s bijelim poljem jasno je povezano s desničarskim ekstremističkim značenjem." Simbol je puno stariji od fašističke ideologije, ali u ovoj shemi boja od 1945. godine „više se ne može odvojiti od fašizma, kolaboracije i genocida", kaže Biber.
'Ustaše su postojale'
Martens je telefonski razgovarao i s Petrom Vujčićem, vlasnikom restorana. On naglašava da za njega rade i Bosanci i Srbi, tako da o nacionalizmu ne može biti govora. Inače, on ima svoj restoran od 1981. „To, zaboga, nema veze s ustaštvom!”, kaže za svoj grb, ali uz zanimljivo objašnjenje: „Ustaše su postojale u Drugom svjetskom ratu, i to je to."
No je li to baš tako jednostavno, pita se Martens? I odmah odgovara: „Uz ovaj argument bi se opet mogle koristiti i svastike. Uostalom, već su se nalazile na vazama iz minojskih vremena, a nacisti više nisu na vlasti."
Za mišljenje je Martens pitao i Ivu Goldsteina, profesora na zagrebačkom Sveučilištu i „jednog od najpoznatijih hrvatskih povjesničara". On je sasvim jednoznačan: „Šahovnica je jedan od simbola u ratu između ekstremne hrvatske desnice i liberalnog, demokratskog društva. Nema sumnje da se svatko tko koristi šahovnicu koja počinje bijelim poljem deklarira kao neoustaša."
'Ustaše su bile banda zločinaca'
O onima koji i danas koriste prvo bijelo polje na šahovnici, Ivo Goldstein kaže: „Takvi ljudi vole reći da nisu ustaše, nego samo dobri hrvatski domoljubi - ali to nije istina. Ljudi trebaju znati da ovaj simbol nema nikakve veze s hrvatskim domoljubljem, on je njegova suprotnost. Ustaše su bile banda zločinaca i izdajica hrvatske stvari. Italiji su prepustili polovicu hrvatske obale. Kako zamisliti Hrvatsku bez obale i većine njezinih otoka?"
Na kraju teksta Martens navodi, međutim, da Goldstein ne vjeruje u zabranu po austrijskom modelu: „Najbolji odgovor je educirati ljude o tome što ovaj simbol znači", kaže on. Uostalom, naglašava Goldstein, nitko nije prisiljen posjetiti neki lokal. „Kad bi me netko pozvao u ovakav restoran, predložio bih mu: 'Idemo pronaći neki drugi'."
