Navodeći kako hrvatskoj manjini takav razvoj odnosa ''ne ide u prilog'' predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat ipak ne vjeruje da će status pripadnika te zajednice biti drastično pogoršan.
''Mislim da je velik broj građana i u Srbiji i Hrvatskoj svjestan da nam je put k Europi jedini cilj i da se u tome moramo pronaći. Ovo je pat pozicija, i obje će strane trebati uložiti napor da se iz nje izvuku'', rekao je Horvat.
S druge strane, politički analitičar i publicist Tomislav Žigmanov kaže da odnosi dvije zemlje izravno utječu na društveni položaj hrvatske manjine u Srbiji, i zaključuje kako najnovije međusobno optuživanje za genocid može pridonijeti ''smanjenju opsega manjinskih prava Hrvata u Srbiji''.
''Nastat će zastoj u realizaciji započetih projekata i ustroja institucija. Ponovno će se pojaviti strah od javnog očitovanja. Ljudi koji obavljaju javne poslove ustručavat će se otvorenije govoriti o procesima u Srbiji'', ocjenjuje Žigmanov.
Srbijanska je vlada 31. prosinca 2009. odlučila podići pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu odgovor na tužbu Hrvatske za genocid, kao i protutužbu protiv Hrvatske za genocid nad Srbima tijekom rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine.
Prethodni članak:
arti-200912240449006
