Tehnološki giganti poput Facebooka i Googlea morat će unutar šest mjeseci pojačati napore i pokazati se odlučniji u borbi protiv širenja lažnih vijesti na internetu jer im u suprotnom prijeti daljnja regulacija Europske unije, stoji u strategiji Europske komisije za borbu protiv lažnih vijesti objavljenoj u četvrtak.
Europska komisija će do srpnja sastaviti Kodeks načela o dezinformacijama koji bi vrijedio za cijelu EU i u kojem će se naći mjere za sprečavanje širenja lažnih vijesti, uključujući veći nadzor nad oglašavanjem.
Nakon što je razotkriveno da je putem Facebooka Rusija pokušala utjecati na američke glasače uoči predsjedničkih izbora 2016., EU posebice brine širenje lažnih vijesti koje bi mogle utjecati na izbore za Europski parlament zakazane za 23. do 26. svibnja.
Rusija niječe optužbe za pokušaj miješanja u ishod američkih predsjedničkih izbora.
Manipulacija informacijama
"Te internetske platforme su propustile recipročno djelovati, pokazavši da nisu dorasle izazovu kojeg predstavljaju dezinformacije i manipulativno korištenje njihove infrastrukture", napisala je Komisija u dokumentu.
Oglašivači i internetske platforme bi do listopada trebale pokazati "mjerljive učinke" primjene kodeksa načela, a u suprotnom bi Komisija mogla uvesti dodatne mjere, uključujući i regulaciju sektora.
Tvrtke će morati pojačati napore glede zatvaranja lažnih računa i poduzeti mjere koje će smanjiti prihode širiteljima dezinformacija i ograničiti ciljane opcije za političko oglašavanje.
Otkriće da je britanska tvrtka za političko savjetovanje Cambridge Analytica nepropisno prikupila osobne podatke do čak 87 milijuna korisnika Facebooka, dodatno je je uzdrmalo povjerenje javnosti u društvene medije.
"Postoje ozbiljne sumnje oko toga da li 'online' platforme dovoljno dobro štite korisnike protiv neodobrenog korištenja njihovih osobnih podataka od neke treće strane, kao što pokazuje najnoviji primjer Facebooka i Cambridge Analytice", stoji u dokumentu Komisije.
U ožujku je stručna nezavisna skupina predala izvješće povjerenici EK-a za digitalno gospodarstvo i društvo Mariji Gabriel u kojem također preporučuje promicanje medijske pismenosti radi suzbijanja dezinformacija, razvoj alata za osnaživanje korisnika i novinara u borbi protiv dezinformacija, zaštitu raznolikosti i održivosti europskih informativnih medija te nastavak istraživanja učinka dezinformacija u Europi.
Ograničavanje slobode govora?
Istovremeno je udruga European Digital Rights upozorila Komisiju da ne žuri s propisivanjem obvezujućih mjera glede lažnih vijesti jer bi te mjere mogle utjecati na ograničavanje slobode govora.
Komisija tvrdi da bi mjere protiv širenja lažnih vijesti "trebale strogo poštivati slobodu izražavanja i uključivati jamstva za sprečavanje njihove zloupotrebe, poput, primjerice cenzuriranja kritičkog, satiričnog, suprotstavljenog ili šokantnog govora".
Potpredsjednik Komisije Andrus Aspin je potvrdio da se vodila interna rasprava o tome da li izričito spomenuti Rusiju kao zemlju koja provodi strategiju širenja lažnih vijesti.
"Neki su rekli da ne žele da se navodi samo jedno ime već da na taj popis treba staviti i druge zemlje, no nažalost nitko nije znao imenovati te druge", kazao je bivši estonski premijer.
