Više od pet i pol milijuna mladih u Europskoj uniji je nezaposleno, a taj bi broj trebao i dalje rasti. Stanje je teško prije svega na jugu Europe. Stoga EU za rješavanje ovog problema priprema novi plan.
O temeljnim postavkama ovog plana raspravlja se već mjesecima. U načelu bi svaki Europljanin mlađi od 25 godina trebao dobiti takozvano jamstvo na zapošljavanje. Najkasnije četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja svakoj mladoj osobi bi se trebala otvoriti neka nova perspektiva. Novo radno mjesto ili mogućnost daljnjeg obrazovanja ili ako baš ništa drugo, obavljanje praktične nastave. O ovim se mjerama razmišlja zbog toga što mladi sve teže nalaze mogućnost uspješno se uključiti na tržište rada.
No predstavnik Međunarodne organizacije za rad (ILO) Ekkehard Ernst smatra da u ovim planovima problem može predstavljati činjenica da EU nema puno pravnih temelja po kojima može utjecati na stanje nezaposlenosti. Svejedno, EU može zemlje članice barem savjetovati što im je činiti.
Praksa kao kratkoročno rješenje
A ti savjeti temeljili bi se na pozitivnim primjerima iz prakse: U Švedskoj takav program jamstava funkcionira još od devedesetih godina. I u Austriji se zadnjih nekoliko godina primjenjuje sličan sustav. U obje ove zemlje je stopa nezaposlenosti među mladima niska, piše Deutsche Welle. U Austriji ona iznosi nešto više od osam posto. U Španjolskoj ili Grčkoj, u kojima takvi programi ne postoje, nezaposlena je svaka druga mlada osoba.
Kratkoročno bi praktična nastava mogla pomoći, ali u zemljama u kojima je gospodarstvo u krizi, ne može biti dugoročnih rješenja, smatraju stručnjaci. Svejedno, čelnici EU-a očekuju podršku za ovaj svoj plan i od zemalja s juga Europe. Kao poticaj trebali bi poslužiti europski socijalni fondovi, jer bi novac iz tih fondova u pojedinim državama mogao biti upotrijebljen za financiranje programa zapošljavanja mladih.
