U Komisiji kažu, na upit da komentiraju duge kolone i zastoje na hrvatsko-slovenskoj granici, da je u srijedu održan sastanak zemalja članica na razini stručnjaka na kojem je Komisija "dala dodatna objašnjenja o pravilima o sustavnim kontrolama i o mogućnostima provedbe ciljanih kontrola na pojedinim graničnim prijelazima na ograničeno vrijeme i na temelju procjene rizika i bez ugrožavanja opće razine sigurnosti".
'Provođenje pravila i izbjegavanje utjecaja na protočnost prometa'
Novi takav sastanak održat će se 28. travnja kako bi se riješila otvorena pitanja, najavljuju u Komisiji.
"U međuvremenu, Komisija će nastaviti tijesno surađivati sa zemljama članicama kako bi se osiguralo da se pravila provode na najbolji mogući način i da se izbjegne utjecaj na protočnost prometa bez kompromitiranja razine sigurnosti", rekao je Hini glasnogovornik Komisije.
Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos izrazio je, u srijedu na konferenciji za novinare u isto vrijeme dok se u Vijeću EU-a održavao sastanak stručnjaka za granice, uvjerenost da će svi problemi koji su se pojavili na hrvatsko-slovenskoj granici zbog provedbe novih mjera biti riješeni na tom sastanku. "Uvjeren sam da poremećaji u odvijanju prometa na granicama uskoro neće postojati", rekao je povjerenik.
"Što se tiče hrvatsko-slovenske granice u kontaktu smo s obje zemlje, obje vlade. Na današnjem sastanku eksperata razjasnit će se svi detalji. Siguran sam, s obzirom da smo u prvoj fazi provedbe novih mjera, da ubuduće nećemo biti suočeni s bilo kakvim problemima", rekao je Avramopoulos u srijedu na konferenciji za novinare.
Kolona na Bregani duga više od 10 kilometara
Međutim, u petak ujutro kolona vozila na prijelazu Bregana/Obrežje na slovenskoj strani iznosila je više od 10 kilometara, a na ulazak u Hrvatsku čekalo se oko četiri sata.
Slovenska granična policija jutros je provodila sustavne mjere kontrole svih putnika u skladu s izmijenjenom schengenskom uredbom.
Uredba o sustavnoj kontroli svih putnika na vanjskim granicama shengenskog prostora i vanjskim granicama EU-a stupila je na snagu prošli petak. Ona predviđa sustavnu provjeru u relevantnim bazama podataka svih putnika, uključujući i državljane članica EU-a, što dosad nije bio slučaj.
Uredba je donesena kako bi se povećala sigurnost jer je uočeno da se teroristi, državljani EU-a, mogu slobodno kretati unutar schengenskog prostora te ulaziti i izlaziti iz njega bez ikakvih kontrola.
Prema uredbi, zemlje članice same odlučuju kada će uvesti ciljane kontrole, ali uz uvjet da se procijeni rizik, to jest mora se analizirati hoće li takvi ciljani pregledi smanjiti razinu sigurnosti. Zemlja članica dužna je procjenu rizika poslati Komisiji, koja može izraziti zabrinutost u vezi s tom procjenom, a od zemlje članice se očekuje da uzme u obzir tu zabrinutost.
