Što se dogodilo?
Europska unija je najavila temeljite sankcije protiv Bjelorusije, između ostalog i zabranu leta za zrakoplove iz ove zemlje na području EU-a. Članice EU-a i NATO-a isto tako traže međunarodnu istragu prinudnog slijetanja zrakoplova Ryanair na liniji između Atene i Vilniusa u Minsk kada su bjeloruske vlasti uhitile novinara Romana Protaseviča, piše DW.
Bjeloruske vlasti su borbenim zrakoplovom prisilile zrakoplov Ryanaira na slijetanje u Minskpod opravdanjem kako raspolažu informacijama da se u zrakoplovu nalazi eksplozivna naprava koju je podmetnuo Hamas što se pokazalo netočnim.
Postoji li slučaj sličan ovom?
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je ovaj slučaj nazvao „državnom otmicom”, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, napadom na demokraciju.
No Rusija Zapadu predbacuje licemjerje i ukazuje na slučaj iz 2013. kada je zrakoplov tadašnjeg bolivijskog predsjednika Eva Moralasa na putu iz Moskve prema Boliviji neplanirano sletio u Austriji kako bi natočio gorivo. Prije toga su Francuska, Španjolska i ostale EU-zemlje blokirale svoj zračni prostor za prelet Moralesovog zrakoplova.
Razlog: prema informacijama SAD-a u zrakoplovu se nalazio „zviždač” Edward Snowden kojeg je SAD optužio za veleizdaju. Nakon što Snowden pri pretrazi zrakoplova (koju je odobrio bolivijski predsjednik) nije pronađen, zrakoplov je nastavio let za Južnu Ameriku. Ujedinjeni narodi i Organizacija američkih država su tada kritizirale ovaj slučaj, ali EU se suzdržao komentara.
Slučajevi prisilnog prizemljenja su rijetki, objašnjava Steven Truxal, stručnjak za civilno zrakoplovstvo. Donekle usporedivi su slučajevi zatvaranja zračnih prostora za zrakoplove određenih zemalja kao što je to bio slučaj 2017. kada je nekoliko arapskih zemalja blokiralo zrakoplove iz Katara optužujući ovu zemlju za pomaganje terorizma. Blokada je povučena tek početkom ove godine.
Povrede Sporazuma o zračnom prometu?
U principu, prema Međunarodnom sporazumu o civilnom zrakoplovstvu iz Chicaga, države smiju narediti prinudno slijetanje nekog zrakoplova. No to mora biti opravdano opasnošću većom od samog prinudnog slijetanja.
„Prema izvješćima zrakoplov Ryanaira je presreo jedan bjeloruski borbeni zrakoplov. To je uvijek rizična situacija kada dva zrakoplova lete blizu jedan drugog”, kaže Truxal koji na Sveučilištu u nizozemskom Leidenu predaje zakonodavstvo zračnog prometa.
Ako se opasnost od bombe pokaže kao izlika za prinudno slijetanje i uhićenje Protaseviča, to bi značilo da je Bjelorusija zaista prekršila nekoliko međunarodnih dogovora poput spomenutog Čikaškog sporazuma, ali i Sporazuma iz Montreala koji bi trebao spriječiti protupravne postupke protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva. Bjelorusija je potpisnica i ovog sporazuma, ali uz opasku da ne priznaje nadležnost Međunarodnog suda u Den Haagu u slučaju spora.
Slučaj zrakoplova bolivijskog predsjednika Moralesa nije usporediv s aktualnim slučajem zato što, kako smatraju stručnjaci, tada “sigurnost zrakoplova nije bila dovedena u pitanje”. Moralesov zrakoplov je dobrovoljno sletio u Beč kako bi napunio gorivo nakon što je bio prisiljen let nastaviti obilaznim putem. „To je razlika u usporedbi s prizemljenjem jednog zrakoplova zbog navodne opasnosti od eksplozivne naprave”, navode stručnjaci.
No zemlje EU-a su tada prekršile Čikašku konvenciju jer letovi koji nisu linijski, a Moralesov zrakoplov to nije bio, ne trebaju dozvolu preleta.
Mjeri li EU s dva različita mjerila?
Prisilno slijetanje zrakoplova Ryanaira u Bjelorusiji je dakle tek uvjetno usporedivo s neplaniranim slijetanjem Moralesovog zrakoplova 2013. u Beču. No i u jednom i u drugom slučaju bi se moglo raditi o povredama međunarodnih konvencija.
No reakcija Zapada tada je bila osjetno drugačija nego danas.
Ured kancelarke Angele Merkel je tada potvrdio kako se prisilno slijetanje u Beču nije tematiziralo u međunarodnim kontaktima.
Razlika u tretiranju ova dva slučaja je možda povezana i s činjenicom da se kod zrakoplova Ryanaira radi o jednoj irskoj kompaniji koja leti između dvije EU-zemlje koje pripadaju Šengenskom prostoru. I da je zrakoplov bio pun civila, građana EU-a.
Kod novijeg slučaja je također došlo i do uhićenja. 2013. Snowden nije bio pronađen u Moralesovom zrakoplovu. No što bi bilo da je Snowden tada zaista i uhićen? Tada bi skandal bio veći i EU-zemlje bi bile primorane na jaču reakciju.
