Prvi rezultati turskih predsjedničkih izbora u nedjelju - nakon 9,1 posto prebrojanih glasova - pokazuju da predsjednik Tayyip Erdogan vodi s 59,47 posto ispred svog suparnika Kemala Kilicdaroglua koji ima 34,79 posto, premda se očekuje da će se razlika smanjivati kako se više glasova bude prebrojavalo.
Očekivalo se da će prvi rezultati biti povoljni za Erdogana budući da mnogi prvi rezultati obično dolaze iz njegovih uporišta u konzervativnim i ruralnim dijelovima zemlje. Četiri izvora iz turske oporbe rekla su kako vjeruju da Kilicdaroglu vodi s malom razlikom.
Nedjeljni izbori jedni su od najneizvjesnijih u 100-godišnjoj povijesti zemlje, a glasovanje bi moglo okončati Erdoganovu 20-godišnju vladavinu i odjeknuti daleko izvan turskih granica.
U anketama vodi protukandidat
Ankete javnog mnijenja prije izbora davale su Kilicdarogluu, koji je na čelu saveza šest stranaka, blagu prednost, a dvije ankete u petak pokazale su da je iznad praga od 50 posto potrebnog za izravnu pobjedu. Ako nijedan kandidat ne osvoji više od 50 posto glasova, drugi krug će se održati 28. svibnja.
Predsjednički izbori odlučit će ne samo tko vodi Tursku, zemlju članicu NATO-a od 85 milijuna stanovnika, nego i kako se njome upravlja, kamo ide njezino gospodarstvo usred duboke krize troškova života, te njezinu vanjsku politiku.
Biračka mjesta službeno su zatvorena u 17 sati po lokalnom vremenu, nakon devet sati glasovanja. Izbori, koji su i parlamentarni, pozorno se prate u zapadnim prijestolnicama, na Bliskom istoku, u NATO-u i Moskvi. Poraz Erdogana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, vjerojatno će uznemiriti Kremlj, ali utješiti Bidenovu administraciju, kao i mnoge europske i bliskoistočne čelnike koji su imali problematične odnose s Erdoganom.
Turski čelnik s najdužim stažem pretvorio je članicu NATO-a i drugu najveću europsku zemlju u globalnog igrača, modernizirao ju je kroz megaprojekte poput novih mostova, bolnica i zračnih luka te izgradio vojnu industriju koju traže strane države.
Pokrenuo spiralu inflacije
Ali njegova nestabilna ekonomska politika niskih kamatnih stopa, koja je pokrenula spiralnu krizu troškova života i inflaciju, smanjila mu je popularnost među biračima, a nije pomogao ni spor odgovor njegove vlade na razorni potres u jugoistočnoj Turskoj u kojem je poginulo 50.000 ljudi.
Kilicdaroglu je obećao usmjeriti Tursku na novi kurs oživljavanjem demokracije nakon godina državne represije, povratkom na tradicionalne ekonomske politike, osnaživanjem institucija koje su izgubile autonomiju pod Erdoganovim čvrstim pritiskom i ponovnom izgradnjom krhkih veza sa Zapadom.
