Povjerenik za pregovore o proširenju i susjedsku politiku Johannes Hahn izjavio je u četvrtak da je postignut dogovor s Hrvatskom u vezi s otvaranjem poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava i da bi to trebalo biti potvrđeno sljedeći tjedan na sastanku Corepera, tijela koji čine veleposlanici zemalja članica.
"Puno sam investirao u troškove telefoniranja i mogu reći da smo sinoć postigli dogovor, a formalnu odluku očekujemo sljedeći tjedan", rekao je Hahn skupini novinara.
Na upit novinara je li mu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač rekao da će deblokirati poglavlje 23, Hahn je odgovorio: "S njim sam pronašao politički dogovor, koji uzima u obzir njegove primjedbe, a ostalo su tehnikalije."
"Hrvatska je imala neke dvojbe, neke smo stvari pojasnili prije dva tri tjedna, a oko pitanja zakona o univerzalnoj nadležnosti pronašli smo rješenje koje bi trebalo biti prihvatljivo za sve", rekao je Hahn.
Screenshot (Twitter)
U Vijeću EU-a su nešto prije toga rekli da "postoji mogućnost da Hrvatska odustane od svoje suzdržanosti, ali da to još nije potvrđeno" te da će o tome razgovarati veleposlanici.
Hrvatska je tražila da se kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima sa Srbijom od Beograda zatraži puna suradnju s Haškim sudom, ukidanje zakona o nadležnosti Srbije za procesuiranje ratnih zločina na prostoru cijele bivše Jugoslavije te osiguravanje prava hrvatskoj manjini.
U Komisiji kažu da će u zajedničko pregovoračko stajalište EU-a ući formulacija da se srbijanski zakon o univerzalnoj nadložnosti ne smije primjenjivati diskrimantorno.
"Mi razumijemo osjetljivost Hrvatske i da je to za nju osjetljivo i legitimno pitanje, ali mi ne možemo od Srbije tražiti da povuče zakon jer takav sličan zakon ima više država članica EU-a. S obzirom da postoji potencijal zlouoparabe toga zakona, mi ćemo u nacrtu zajedničkog stajališta staviti da ne smije biti diskriminacije u primjeni toga zakona, ali ukidanje zakona ne možemo tražiti", rekao je izvor iz Komisije.
Isti izvor je doda da Hrvatska može bilateralno rješavati ta pitanja kao i druga koje ima, ali da ona ne mogu biti formalna mjerila u pregovoračkom procesu.
Isto vrijedi i u vezi sa zahtjevom za bolju zaštitu prava hrvatske manjine u Srbiji. "Mi ćemo dosta snažno u nacrtu zajedničkog pregovoračkog stajališta pozvati Srbiju da osigura zaštitu tih prava i to ćemo pozorno pratiti, ali niti to ne možemo postaviti kao formalni kriterij jer su prava manjina u državama članica različitio regulirana", rekao je izvor.
Što se tiče trećeg zahtjeva, pune suradnje s Haškim sudom, tu
Komisija u potpunosti podržava Hrvatsku. "To nije nikada
bilo sporno i mi ćemo stalno pozivati Srbiju na punu suradnju i
provedbu svih odluka suda", rekao je izvor.
